Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će u ovoj godini nastaviti aktivnosti koje će doprinijeti povećanju zaposlenosti u tom sektoru, daljem uvezivanju sa turizmom, kao i uvećanju stočnog fonda, saopštio je resorni ministar, Petar Ivanović.
On je saopštio da je ponosan na postignute rezultate u prošloj godini i dodao da u ovoj očekuje još bolje, ali i više rada.
"U prošloj godini radili smo više i postigli dobre rezultate, ali opuštanja ne smije biti. Profesionalac je uvijek nezadovoljan postignutim, jer hoće više. Crv postignuća mu ne da mira. Jasno je da će uvijek biti prostora za poboljšanje, više rada, veću posvećenost detaljima, usavršavanje i stalnu borbu sa rješenjima", kazao je Ivanović ma godišnjoj konferenciji za novinare.
On je dodao da se samo na taj način stiče pravo da se od poljoprivrednih proizvođača traži da rade i postižu više.
"Tražim da radite stalno i svuda. Tražim da rad bude dio vaše refleksivnosti. Ako znate zemlju gdje se ne radi, a živi dobro, onda ste na pogrešnom mjestu", poručio je Ivanović.
On je naveo da malo zaposlenih radi u Ministarstvu, ali da njihova odgovornost iz dana u dan raste.
"Međutim, naši administrativni kapaciteti neće se povećati brojem zaposlenih, već samo radom, trudom, profesionalnošću, upornošću i posvećenim odnosom prema poslu", smatra Ivanović.
Kada su u pitanju planovi za ovu godinu, Ivanović je rekao da je u oblasti evropskih integracija planirano otvaranje pregovaračkih poglavlja 11, 12 i 13.
"U oblasti investicija planira se završetak projekta MIDAS, nastavak sprovođenja projekta IPARD-like 1, objavljivanje javnog poziva za projekat IPARD-like 2 i zaključenje prvih ugovora, nastavak realizacije projekta ADMAS, odnosno dodjele sredstava iz Abu Dabi fonda i potpisivanje najmanje šest ugovora", kazao je Ivanović.
U sektoru vodoprivrede i infrastrukture planira se izgradnja 15 novih vodovoda, podrška realizaciji 20 projekata unaprijeđenja ruralne infrastrukture, kao i poboljšanje regulacije riječnih slivova u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta i naselja.
"U sektoru za IPARD plaćanja planira se useljenje Agencije za IPARD plaćanja u nove prostorije i stavljanje u funkciju Registra poljoprivrednih gazdinstava", kazao je Ivanović.
U sektoru šumarstva i drvoprerade za ovu godinu planira se usvajanje Programa gazdovanja šumama za osam gazdinskih jedinica, pošumljavanje sa 1,05 miliona sadnica, kao i nastavak započetih investicija u drvopreradi, povećanje proizvodnje, broja radnih mjesta i izvoza.
Komentarišući postignute rezultate u prošloj godini, Ivanović je saopštio da su, prvi put od kada se usvaja Agrobudžet, sve premije isplaćene u godini nastanka.
Prema Anketi o radnoj snazi u trećem kvartalu prošle godine, kako je rekao, zabilježen je rekordan broj radno-angažovanih osoba u poljoprivrdi, 19,1 hiljada.
"Ukupna vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih prozivoda u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2014. veća je 9,3 odsto. Proizvodnja u šumarstvu je za isti period veća 21 odsto. Proizvodnja u drvopreradi u istom periodu uvećana je 27,9 odsto", kazao je Ivanović.
On je dodao i da je povećana proizvodnja negazirane vode i prema preliminarnim podacima iznosi 21 milion litara, što je novi rekord.
"Poređenja radi, u 2014. proizvodnja negazirane vode iznosila je 20,6 miliona litara. To znači da je tokom posljednje tri godine proizvodnja negazirane vode uvećana preko 3,2 miliona litara", rekao je Ivanović.
Komentarišući uvoz poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori, u odnosu na ukupnu proizvodnju i izvoz, Ivanović je objasnio da se mora napraviti razlika između poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i prehrambenih proizvoda koji se mogu proizvoditi u Crnoj Gori.
"Kada je u pitanju 2014. godina ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 483,8 miliona eura, a od toga postoje poljoprivredni proizvodi koji nijesu namijenjeni hrani. Dakle, nijesmo uvezli 483 miliona eura hrane, nego poljoprivrednih proizvoda", saopštio je Ivanović.
On je rekao da hrana za životinje od 16,5 miliona eura nije hrana za ljude.
"Živo drveće preko pet miliona, to nije hrana. Na žive životinje se odnosi preko 20 miliona eura, a na ostale poljoprivredne proizvode koji se koriste u industriji 1,5 miliona. Ukupno 57,5 miliona EUR odnosi se na nešto što uopšte nije hrana", kazao je Ivanović.
On je naveo da se 234 miliona eura odnosi na proizvode koji se ne proizvode u Crnoj Gori.
"Na banane se odnosi skoro šest miliona eura. Mi ne proizvodimo banane, da li to znači da treba da zabranimo njihov uvoz da bi on bio manji. Osam miliona eura se odnosi na uvoz kafe, koju ne proizvodimo. Da li treba da zabranimo uvoz kafe? Na kakao i proizvode od kakaa se odnosi 21,1 milion eura, a na gazirana bezalkoholna pića koja se ne proizvode u Crnoj Gori 26,2 miliona eura", precizirao je Ivanović.
On je rekao da ne treba "napadati" uvoz na način da je 480 miliona eura uvoz hrane i da se sve to može proizvoditi u Crnoj Gori.
"Postoje i oni proizvodi za koje se ne isplati da ih proizvodimo u Crnoj Gori, jer za to nema ekonomske logike, ali nemojmo da pravimo Sjevernu Koreju od Crne Gore", kazao je Ivanović.
On je poručio da ne traba zatvarati sistem.
"Pretpostavljam da svako od vas želi da popije kafu, neko gazirano piće, pojede čokoladu ili bananu, kupi buket cvijeća. Sagledajmo ono što se može proizvoditi u Crnoj Gori", dodao je Ivanović.
On smatra da postoje oblasti u kojima se može dodatnim radom povećati proizvodnja onih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda gdje Crna Gora ima konkurentske prednosti.
Bonus video:
