Vlada je posljednjeg dana prošle godine dostavila Skupštini Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je odredila da više od 800 javnih funkcionera prima platu godinu nakon prestanka funkcije. Time je, nakon reakcija u javnosti, promijenila prvobitno rješenje da se plata prima dvije godine po prestanku funkcije.
Ministri finansija i rada Radoje Žugić i Zorica Kovačević, koji će poslanicima u ime Vlade obrazložiti Predlog zakona, saopštili su ranije da im je prihvatljivo rješenje da se plata prima samo šest mjeseci po prestanku funkcije.
Rješenje da primaju platu godinu po prestanku funkcije obuhvata predsjednike države, Vlade i Skupštine, nosioce najviših sudskih funkcija, poslanike, ministre, članove Senata Državne revizorske institucije i druge zaposlene koji su u Predlogu zakona svrstani u kategorije poslova A, B i C.
Vlada je platom od godinu po prestanku funkcije, uz veće koeficijente, “častila” i šefove kabineta i savjetnike predsjednika države, Vlade, Skupštine, zatim šefa kabineta predsjednika Vrhovnog suda, savjetnike u VDT-u i Vrhovnom sudu, ustavno-sudske savjetnike, sekretare VDT-a, Sudskog i Tužilačkog savjeta, savjetnike potpredsjednika Vlade, direktore i pomoćnike direktora državnih uprava, agencija, zavoda...
Prema važećem Zakonu o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, pravo na platu godinu po prestanku funkcije imaju predsjednici države, Vlade, Skupštine, poslanici, ministri, direktor Agencije za nacionalnu bjezbjednost (ANB), generalni sekretari predsjednika države, Vlade i Skupštine i zamjenik generalnog sekretara Skupštine, nosioci pravosudnih funkcija, te rukovodeći kadar u državnim insititucijama.
Vlada je početkom novembra utvrdila Predlog zakona sa namjerom da ga zakonodavnoj vlasti proslijedi sa Predlogom zakona o budžetu. Zbog nezadovoljstva sindikalnih organizacija i velikog broja primjedbi državnih organa i regulatornih agencija, Predlog je vraćen na doradu. Izvršna vlast izašla je u susret tim zahtjevima, ali je istovremeno ostavila visoke koeficijente za osnovnu zaradu čime je i dalje zadržala veliku razliku u platama za pojedine poslove. Konkretno, šefovi kabineta ministara i drugih organa uprave imaće koeficijent 9,4 pa kad se to pomnoži sa netom obračunskom vrijednošću koeficijenta 60,3 dobija se osnovna zarada od oko 566 eura. Za isti posao šefovi kabineta predsjednika države, vlade, Skupštine dobijaće osnovnu zaradu od oko 1.326 eura.
Ako se posmatraju koeficijenti za obračun zarada, Vlada je ostala pri stavu da su šefovi kabineta predsjednika države, Skupštine, Vlade i njihovi savjetnici, kao i šef kabineta Vrhovnog suda važniji od direktora dviju najvažnijih finasijskih institucija u sistemu - Uprave carina i Poreske uprave.
U Predlogu koji je ušao u skupštinsku proceduru sada je prepoznat direktor Uprave policije koji će biti u istom platnom razredu kao i direktori Uprave carina i Poreske uprave.
Naknadno je povećan koeficijent predsjedniku Upravnog suda sa 24 na 25, dodato je zvanje sudije u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina sa koeficijentom 24. Uz to, naknadno je povećan koeficijent sudijama Privrednog suda sa 18,5 na 22, dok je smanjen koeficijent sekretaru Socijalnog savjeta sa 18 na 15 i pomoćniku generalnog sekretara Vlade sa 20 na 18.
Povećani su koeficijenti za obračun zarada predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) sa 26 na 28, kao i članovima Senata DRI sa 24 na 26.
Planirano je da Predlog zakona stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.
Svi podzakonski akti moraju se donijeti mjesec od stupanja na snagu zakona (prvobitno je taj rok bio tri mjeseca). U roku od mjesec sa ovim zakonom moraju se uskladiti i svi ostali zakoni.
U obrazloženju Predloga je navedeno da će imati uticaj na budžet, ali taj uticaj nije detaljnije objašnjen.
Zdravstvu može veći dodatak
Vlada je pristala da dodatak na osnovnu zaradu zaposlenom za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima poveća sa do 25 odsto osnovne zarade, na do 30 odsto.
Ostalo je rješenje da se dodatak na osnovnu zaradu može ostvariti najviše u visini od 45 odsto zarade, ali je dodato rješenje da se to ograničenje ne odnosi na zaposlene u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač država ili opština.
Vlada je korigovala rješenje da se osnovna zarada zaposlenog uvećava za svaku započetu godinu radnog staža 0,5 odsto, pa će se umjesto tog procenta usklađivati sa kolektivnim ugovorom. Dodato je rješenje da se varijabilni dio zarade za zaposlene u nezavisnim i regulatornim tijelima utvrđuje aktom nadležnog organa tog pravnog lica.
Vlada je pristala da uslove, način utvrđivanja i iznos otpremina za odlazak u penziju i u slučaju proglašenja tehnološkog viška određuje nakon pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata.
Za gubitaše više ne važi “minimalac”
Vlada je odustala od rješenja da regulatori, preduzeća i agencije čiji su osnivač država i opštine, a koja negativno posluju, smanje plate na iznos minimalne zarade do postizanja pozitivnih rezultata u poslovanju. Novi predlog je da moraju smanjiti fond zarada deset odsto u prvoj godini koja je prethodila onoj u kojoj su negativno poslovali i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini.
Zakon ne važi za IRF i državna preduzeća koja ostvaruju dobit
Vlada je naknadno proširila spisak insitucija koje će biti izuzete iz sistema ujednačavanja zarada tako da će se na njemu osim zaposlenih u Centralnoj banci i Elektroprivredi, naći i zaposleni u preduzeću čiji je osnivač država, a koje se bavi finansijsko-kreditnom aktivnošću u cilju podsticanja privrednog razvoja Crne Gore. Drugim riječima, to rješenje se odnosi na zaposlene u Investiciono-razvojnom fondu.
Zakon neće važiti ni za zaposlene u državnim preduzećima koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruju svoje obaveze.
Bonus video:
