Najveći rizik po crnogorsku ekonomiju u narednom periodu predstavlja nastavak politike vladajuće koalicije, ocijenio je predsjednik Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA), Žarko Rakčević i dodao da je duga lista promašaja i krajnje sumnjivih poslova Vlade.
“Najveći rizik po Crnu Goru je nastavak ove vlasti i politike”, rekao je Rakčević agenciji Mina-business.
On je naveo da se prošla godina može označiti kao godina zatvaranja fabrika, stečajeva, vrtoglavog rasta javnog duga i povećanja nezaposlenosti, nastavka klijentelističke rasprodaje i uništavanja resursa Crne Gore.
Rakčević je podsjetio da je premijer, Milo Đukanović, poručio da nema ekonomske krize i da Crna Gora nije samo lideri u regionu, već da je prema stopama rasta i razvoja druga u Evropi. Đukanović, kako je naveo, tvrdi i da je finansijski sistem zdraviji, a nezaposlenost smanjena.
“Činjanica je da Crna Gora nema Ustavom propisan plan ekonomskog razvoja i da je pogrešan model razvoja učinio da je naš ekonomski sistem neodrživ na srednji i duži rok. Mutantom neoliberalizma i familijarno-ortačkih privatizacija uništeni su realna ekonomija i proizvođači”, saopštio je Rakčević.
On je poručio da se URA zalaže za Crnu Goru svih građana, a ne za privatnu državu “probranih kumova i prijatelja”.
Rakčević je naveo i da je ukupan robni izvoz Crne Gore jedva iznad 300 miliona eura, dok je 15 hiljada preduzeća u blokadi.
“Umjesto pomoći stvaraocima uporno se preko grbače građana i budućih generacija pomažu ortaci i partneri. Putem državnih garancija vlast je poklonila ruskom milijarderu Olegu Deripaski, 'letećim Holanđanima' iz Željezare i 'nepoznatim vlasnicima' Primorke 182 miliona eura”, rekao je Rakčević.
On je kazao i da je Kombinat aluminijuma (KAP), nakon stečaja, “partnerski prodat” nikšićkoj kompaniji Uniprom, koja od prodaje starog željeza i bakra dobija više nego što je platila ogromnu imovinu i zemljište.
“Sada nas Vlada zadužuje dodatno da bi očistila investitoru lokaciju KAP-a od industrijskog otpada sa preko 17 miliona eura, plus 3,3 miliona eura za crveni mulj”, naveo je Rakčević.
On je dodao i da poslije stečaja ulcinjske Solane sada treba “provjerenom partneru” legalizovati kupovinu 15 miliona metara kvadratnih po cijeni od četiri centa po kvadratu.
“Poslije stečaja Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, na pleća građana treba natovariti zaduženje od 12,8 miliona eura za čišćenje grita i zemljišta kako bi neznano znani zakupac partner dobio sve čisto”, rekao je Rakčević.
On je saopštio i da renomirani Institut “Simo Milošević” treba za deset miliona eura, koji su na čekanju, dati “provjerenom” partneru da gradi stanove na i oko Titove vile u Igalu.
“U zaštićenom parku prirode i biseru čitavog Mediterana, Miločeru i Svetom Stefanu, treba svojim zakupcima dati da grade i prodaju apartmane za tržište. Kažu da je bolje da zakupac betonira Miločerski park i proda apartmane za 70-ak miliona eura nego da nas tuži što neredovno plaća zakupninu”, naveo je Rakčević.
On je dodao i da Vlada treba da na crnogorskom sjeveru pomogne provjerenim i stabilnim obveznicima i stvaraocima sa “crne poreske liste”.
“Treba dati još tri miliona dolara Vektri 'Jakić' i garantovati za taj kredit. Na crnoj poreskoj listi je partner do partnera, pa sve do 700 miliona eura nenaplaćenog duga”, kazao je Rakčević.
On je podsjetio da su agrobudžetom predviđena direktna plaćanja poljoprivrednicima ispod pet miliona eura godišnje.
“Na bazi rezultata studije Agencije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) iz 2014. godine ukupna podrška poljoprivredi po stanovniku u Crnoj Gori iznosi svega 24 eura, što je 15 odsto prosjeka EU. To je duplo je manje nego u Makedoniji, gdje je podrška 49 eura po stanovniku, i četiri i po puta manje nego u Hrvatskoj, gdje se sa 117 eura po stanovniku podržava poljoprivreda”, saopštio je Rakčević.
On je podsjetio da je učešće poljoprivrede i ribarstva u ukupnom budžetu za ovu godinu 0,66 odsto, dok je 2010. godine bilo 1,14 odsto.
“Nasuprot dobrom strateškom master planu razvoja turizma, Vlada godinama radi suprotno. Imamo svega hiljada kreveta u hotelima sa četiri i pet zvjezdica, ali se zato forsira partnerska izgradnja stanova i apartmana na 'pjeni od mora'”, rekao je Rakčević i dodao da su od Zavale, Portonovog , Luštice, Miločera i Svetog Stefana sve samo animacije i virtuelni hoteli.
On je kazao da se formiraju zabranjene zone i gradovi, dok morsko dobro i plaže više ne pripadaju crnogorskim građanima. Izgradnjom i preprodajom apartmana i stanova se, kako je upozorio, ne ostvaruje nikakav opštedržavni interes, već privatni i interes neznanih off shore kompanija i njihovih domaćih ortaka.
“Uporedo ide propaganda o održivom razvoju i o tome da se neće graditi stanovi u zoni hiljadu metara od mora”, rekao je Rakčević.
On smatra da su obnova pomorske flote i kupovina brodova još jedan loše izveden projekat, jer gubici i aktiviranje državnih garancija opet padaju na teret poreskih obveznika.
“Upozoravali smo da u ovim okolnostima izgradnja parčeta od 42 kilometra autoputa nije prioritet i da postoji mnogo boljih načina da se upotrebi milijarda eura. Ignorisanje pravovremenih upozorenja za zaštitu od valutnog rizika i jačanja dolara, građane bi u ovom trenutku kostalo tričavih 131 milion eura”, tvrdi Rakčević.
On je dodao da su od posljednjih parlamentarnih izbora 2012. godine i obećanih 40 hiljada novih radnih mjesta ostale surove brojke koje pokazuju da je broj registrovanih nezaposlenih porastao sa 31 hiljadu na 39 hiljada.
“Hiljade ljudi se iseljavaju iz zemlje u kojoj se tvrdi da nema nikakve ekonomske krize. Ne može 177 hiljada zaposlenih sa poniženom realnom ekonomijom i ovolikom administracijom izdržavati 620 hiljada stanovnika”, saopštio je Rakčević.
On je kazao da je budžet 2013. godine iznosio 1,37 milijardi eura i da je porastao 54,2 odsto na 2,12 milijardi, koliko iznosi ovogodišnji. Bruto domaći proizvod (BDP) je, prema njegovim riječima, porastao u istom periodu sa 3,34 na 3,66 milijardi eura.
“U strukturi budžeta svaki treći euro čine nedostajuća sredstva, odnosno pozajmice i krediti iz domaćih i stranih izvora. Nedostajuća sredstva dominantno iz stranih izvora u prošloj i ovoj godini iznose ukupno 1,3 milijarde, odnosno 1,82 miliona eura dnevno”, rekao je Rakčević.
On smatra da je loše vođena ekonomska politika od izglasavanja crnogorske nezavisnosti 2006. godine povećala javni dug čak četiri puta, tako da on sada, prema podacima Vlade, bez državnih garancija od 315 miliona eura, iznosi 2,34 milijarde, odnosno 64 odsto BDP-a.
“Od nezavisnosti smo se potrošački, a ne razvojno zaduživali u prosjeku po dodatnih 250 miliona EUR godišnje. Dakle, nije tačno da su to bili razvojni budžeti. Suština je da stižu na naplatu ranija zaduženja i posljedice loše ekonomske politike”, saopštio je Rakčević.
On je podsjetio da je objavljeno da je povučeno tek 188,8 miliona dolara ili petina kredita za autoput.
“Ti podaci i činjenja u dužem vremenskom periodu objašnjavaju zašto URA kao najveći rizik po crnogorsku ekonomiju vidi nastavak politike Demokratske partije socijalista (DPS) i vladajuće koalicije”, zaključio je Rakčević.
Bonus video:
