Sredstava koja se izdvajaju za poljoprivredu neophodno je u narednom periodu značajno povećati, imajući u vidu proces pridruživanja EU, koja postavlja vrlo stroge zahtjeve za tu oblast, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
"Privrednici smatraju da je u narednom periodu neophodno u značajnoj mjeri povećati izdvajanje sredstava za poljoprivredu, koja bi se usmjerila direktno na ispunjenje zahtjeva EU, prije svega sa aspekta bezbjednosti hrane", kazali su agenciji Mina-business predstavnici Stručne službe PKCG.
Oni smatraju da je još jedan argument za povećenje sredstava za poljoprivredu velika konkurencija proizvoda koji su prisutni na crnogorskom tržištu, zbog čega je potrebno pomoći domaćoj proizvodnji da se izbori za svoje mjesto.
"Neophodno je pomoći domaćoj proizvodnji da, prije svega, pojača konkuretnost kroz poboljšanje kvaliteta, povećanje proizvodnje i snižavanje cijene. Povećanje sredstava namijenjenih poljoprivredi rezultiralo bi rastom zaposlenosti u tom sektoru, a značajan uticaj bi imalo i na smanjenje deficita u hrani", naveli su predstavnici PKCG.
Oni smatraju da je stvaranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, u kojem će privrednici realizovati proizvodnju i plasirati svoje proizvode na domaćem i stranom tržištu, jedan od najvažnijih zadataka države.
Iz PKCG su podsjetili da država kroz Agrobudžet pomaže poljoprivredne proizvođače opredjeljivanjem bespovratnih sredstava kroz različite mjere podrške. U prošloj godini je kroz Agrobudžet za razvoj poljoprivrede opredijeljeno 22,98 miliona eura, što je 12,43 odsto više nego 2014. godine.
"Agrobudžetom su povećane premije za higijenski kvalitet mlijeka, tov junadi iz sopstvene proizvodnje i mlade pčelare početnike, opredijeljena su veća sredstava za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, povećana je podrška ribarstvu, a uvedene su i nove komponente podrške za nabavku specifične sitne mehanizacije u vinogradarstvu, za mreže za zaštitu od ptica, kao i opreme za proizvodnju i čuvanje vina i maslinovog ulja", naveli su iz PKCG.
Oni su dodali da se, osim sredstava Agrobudžeta, u proizvodnju hrane u prošloj godini ulagalo kroz grant podrške u okviru projekata MIDAS i IPARD Like, a kreditna sredstva za proizvođače hrane obezbjeđivao je i Investiciono-razvojni fond (IRF) pod povoljnijim uslovima u odnosu na druge privredne grane.
"U ovoj godini će agraru biti na raspolaganju dodatni grantovi kroz projekte IPARD Like i IPARD, kao i kreditna podrška iz Abu Dabi fonda kroz projekat ADMAS", saopštili su predstavnici PKCG.
Oni su kazali da se za uvoz kafe, banana, šećera, ulja i pirinča godišnje u Crnoj Gori izdvaja oko 30 miliona eura. Određeni broj proizvoda se uvozi, jer ne postoje komparativne prednosti za proizvodnju većih količina, odnosno ne postoje ili su nedovoljni instalisani kapaciteti za proizvodnju.
"Prema raspoloživim podacima procjenjuje da je na uvoz tih proizvoda utrošeno oko 200 miliona eura. Sasvim je jasno da je Crna Gora uvozno zavisna zemlja, ali je i nesporna činjenica da bi se za značajan broj proizvoda mogao smanjiti uvoz, prvenstveno supstucijom uvoza domaćom proizvodnjom", rekli su predstavnici PKCG.
Oni su podsjetili da svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje domaćih kapaciteta i veće zapošljavanje.
"Kada govorimo o izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda moramo uzeti u obzir takozvani izvoz na pragu, koji podrazumijeva prodaju proizvoda na domaćem tržištu kroz turističku tražnju, koji se često naziva i 'nevidljivi izvoz', čija se vrijednost još ne može precizno odrediti", saopštili su predstavnici PKCG.
Oni smatrajuda veća turistička tražnja zahtijeva i rast uvoza poljoprivrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, da zadovolji potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje.
Prema podacima Monstata za prvih 11 mjesci prošle godine, uvoz hrane je smanjen 17,7 miliona eura, iako je došlo do povećanja broja turista od 12,9 odsto, što upućuje na zaključak da su u turističkoj potrošnji bili više zastuljeni domaći proizvodi.
Iz PKCG su naveli da se Crna Gora uključivanjem u međunarodne tokove trgovine, kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i potpisivanjem međunarodnih ugovora i bilateralnih sporazuma sa Rusijom, Turskom i Ukrajinom, obavezala da će prihvatiti da poslovanje i legislativu prilagodi međunarodnim standardima. To, kako je kazao, podrazumijeva liberalizaciju tržišta i istovremeno otvara značajno veća tržišta za plasman crnogorskih proizvoda.
"Zbog jake tržišne utakmice sa kojom se suočavaju, proizvođači moraju stalno raditi na povećanju konkuretnosti proizvoda koji, po pravilu, prvo treba da nađu mjesto na domaćem tržištu, a zatim i na drugim, jer je danas između nastupa na domaćem tržištu i izvoza sve manje razlika", kazali su iz PKCG.
Oni smatraju da treba imati u vidu da je pozicioniranje na tržištu jedan od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanijama, jer je potrošačke navike jednog društva teško mijenjati.
"To se prije svega odnosi na sektor hrane, gdje se potrošači nerado odlučuju da kupuju proizvode drugih dobavljača od onih od kojih su već u dužem vremenskom periodu navikli da kupuju. S druge strane, moćne strane kompanije rade stalno na poboljšanju marketinškog nastupa kako bi zadržale postojeća tržišta u sve jačoj konkurenciji", objasnili su iz PKCG.
Oni su naveli da su najčešći razlozi za kupovinu istih proizvoda od drugih dobavljača visok kvalitet i niža cijena, ali i dobro osmišljena promocija i reklama proizvoda, za šta je potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva, što predstavlja i najveći problem za kompanije.
"Imajući u vidu potrebu promovisanja kvalitetnih domaćih proizvoda i njihovog boljeg pozicioniranja u svijesti domaćih potrošača, kao i uspješnog nastupa na stranim tržištima, PKCG već šest godina realizuje aktivnosti na projektu pod nazivom Dobro iz Crne Gore", saopštili su predstavnici privrednika.
Oni su dodali da je kroz analizu rezultata projekta evidentiran rast procenta potrošača koji kupuju crnogorske robne marke, odnosno, značajan potomak u davanju prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvozne.
"Značajan broj međunarodnoh medalja za proizvode iz oblasti mesne, mljekarske, konditorske i proizvodnje sokova i kečapa, koje su crnogorski proizvođači dobili posljednijh godina na mnogim sajmovima i izložbama, od kojih najviše na prestižnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, još jedna su potvrda da su crnogorski proizvodi prepoznati kao proizvodi visokog kvaliteta, što doprinosi njihovoj većoj zastupljenosti", zaključili su iz PKCG.
Bonus video:
