Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je u intervjuu “Vijestima” da poreski dug iznosi 541,5 miliona eura i neće biti otpisivan kompanijama kod kojih je završen postupak likvidacije jer za to nema zakonskog osnova.
Mugoša kaže da u naplati poreskog duga neće angažovati javne izvršitelje (što je bila preporuka Državne revizorske institucije) već će jačati kapacitete unutar PU. Nije precizirao kada će komisija koja treba da utvrdi kriterijume i procedure za identifikaciju i evidenciju nenaplativog poreskog duga završiti posao.
“Ministarstvo finansija na inicijativu PU u novembru prošle godine formiralo je Komisiju za izradu modela za utvrđivanje kriterijuma i procedura za identifikaciju, način klasifikacije i evidencije nenaplativog poreskog duga. Njen zadatak je koordinacija aktivnosti vezanih za efikasno upravljanje poreskim dugovanjima, sređivanje analitičkih računa poreskih obveznika, segmentaciju i klasifikaciju poreskih dugovanja, uz analizu rizika kada je u pitanju naplata poreza. Očekujemo da će rad Komisije rezultirati kreiranjem precizne evidencije o stanju poreskog duga i iznosu nenaplativih poreskih potraživanja. To, imajući u vidu da postojanje duga velikog broja već ugašenih kompanija u sistemu PU opterećuje poresko knjigovodstvo i daje nerealnu sliku poreskog duga”, naveo je Mugoša.
- Koliko je na kraju 2015. iznosio poreski dug?
Prema podacima kojima raspolažemo, 9. decembra prošle godine poreski dug je iznosio 541.507.378,82 miliona eura. Moram naglasiti da se od ukupnog duga na kamatu odnosi 131.446.567,15€ miliona. Obaveze opština nijesu obuhvaćene u ovom iznosu poreskog duga, imajući u vidu ugovore o reprogramu potpisane na iznos od 90.248.471,92€ miliona. Na 30. decembar u 14 sati ukupna neto naplata poreza i doprinosa iznosila je 869.538.659,68€, čime je plan budžeta za 2015. premašen za čak 13 miliona eura. Ističem naplatu koncesionih naknada, koja je u neto iznosu bila 36.669.848,20, što je čak 50 odsto ili 12 miliona eura više od planiranog, a rezultat je intenzivnih napora za naplatu ove dažbine, ali i obuhvatanja većeg broja koncesionara. Takođe, treba pomenuti i naplatu doprinosa za socijalno osiguranje, koja je bila 438.760.958,56 ili 21 milion eura iznad plana za 2015. Naročito treba izdvojiti naplatu poreza od samostalne advokatske djelatnosti, koja je samo na teritoriji Podgorice, Danilovgrada i Cetinja u 2015. iznosila 3.312.138,47.
- Može li se očekivati da u narednih godinu PU izbriše iz evidencije nenaplativa poreska potraživanja i saopšti iznos poreskog duga koji se može naplatiti?
U skladu sa važećom poreskom regulativom ne postoji pravni osnov za otpis poreskog duga. Zato PU neće primjenjivati tu mjeru, iako za potraživanja koja se odnose na kompanije kod kojih je postupak likvidacije već završen ne postoji nikakva mogućnost naplate duga.
- Pošto PU nema dovoljno ljudskih resursa, hoćete li angažovati javne izvršitelje u naplati dugovanja, što je bila preporuka DRI?
Imajući u vidu da Zakon o poreskoj administraciji propisuje da je poreski organ nadležan za poslove utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, te za pokretanje postupka prinudne naplate, istim nije ostavljena zakonska mogućnost angažovanja javnih izvršitelja za naplatu poreskih dugovanja. S tim u vezi, PU će kontinuirano raditi na jačanju internih kapaciteta u dijelu inspekcijskog nadzora i upravljanja poreskim dugovanjima.
- Smatrate li da PU i Uprava carina treba da budu institucije nezavisne od ministarstva finansija?
Imajući u vidu pozitivnu međunarodnu praksu i preporuke međunarodnih partnera - Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije - koje naglašavaju potrebu jačanja i unapređenja administrativnih kapaciteta PU i Uprave carina, smatram da ove dvije ključne institucije za obezbjeđenje budžetskih prihoda treba da imaju visok stepen autonomije. Takva organizacija omogućila bi, prije svega, bolje interno funkcionisanje dvije uprave, ali i obezbijedila preduslove za efikasnije postupanje i njihov veći učinak.
- Koje ćete preventivne mjere uvesti da bi se spriječio nastanak poreskog duga?
Osim preduzimanja aktivnosti na naplati zaostalih potraživanja prioritet u radu PU je naplata tekućih obaveza kako bi se spriječilo kulminiranje novog poreskog duga. Započeli smo intenzivnije aktivnosti za preduzimanje kratkoročnih mjera naplate. Poseban fokus stavljen je na poreske obveznike u djelatnostima koje su prepoznate kao naročito rizične, poput advokata, koje su već dale vrlo pozitivne rezultate. U ovoj godini izmjenama organizacione strukture PU osnovaćemo i Odjeljenje za upravljanje rizicima koje će biti zaduženo za analizu rizika na osnovu čega će biti izrađen plan za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa. Planom će biti definisane konkretne aktivnosti iz segmenta usluga, kontrole i naplate prilagođene pojedinačnim segmentima obveznika.
- Bivši direktor PU je obećao da će objaviti listu poreskih obveznika koji su pokrenuli sudske sporove protiv PU i iznos tih sporova. Hoćete li ispuniti njegovo obećanje i kada?
Osnovni princip koji PU promoviše u radu je potpuna transparentnost u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. Nedavno sam preuzeo posao rukovođenja PU, a u toku je detaljna analiza poslovnih procesa i učinaka pojedinačnih sektora i cjelokupne institucije, uključujući i rezultate žalbi koje su poreski obveznici - pravna i fizička lica uložili protiv naših rješenja. Nakon sačinjavanja kompletne evidencije o istom, spreman sam da sa ovim podacima upoznam i širu javnost, naravno, ako se utvrdi da za isto postoji zakonski osnov.
Bonus video:
