Uvoz proizvoda od čelika i aluminijuma u Crnoj Gori i dalje je visok, iako postoje osnovni preduslovi za njihovu proizvodnju, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG).
Iz PKCG su u brošuri pod nazivom Crnogorska privreda u ovoj godini, koja obuhvata i predloge mjera za unaprijeđenje poslovnog ambijenta, naveli da je zbog toga proizvodnju neophodno usmjeriti ka višim fazama prerade aluminijuma i čelika.
„U metalskom sektoru u strukturi proizvoda dominiraju proizvodi sa niskim stepenom obrade, što negativno utiče na ukupan finansijski efekat“, rekli su iz PKCG.
Iz PKCG su naveli da je Kombinat aluminijuma (KAP), kojim gazduje kompanija Uniprom, biznismena Veselina Pejovića, za prvih deset mjeseci ove godine ostvario proizvodnju od 35,8 hiljada tona umjesto planiranih 45,1 hiljadu tona, što je 630 tona manje nego u istom periodu prošle godine.
„Smanjenje proizvodnje je posljedica pada berzanske cijene aluminijuma i nepovoljne cijene električne energije. U strukturi proizvodnje 98,8 odsto čini proizvodnja T-ingota, a svega 1,2 odsto je proizvodnja omega-ingota“, kazali su iz PKCG.
Kada su u pitanju preporuke u oblasti energetike, rudarstva i metalne industrije, iz PKCG su saopštili da bi trebalo riješiti status izgradnje hidroelektrana (HE) Morača i Komarnica i intenzivirati pregovore sa češkom kompanijom Škoda Praha u vezi izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja.
U sektoru bankarstva PKCG je dala preporuku da bi trebalo intenzivirati aktivnosti na donošenju zakona o ograničavanju kamatnih stopa, što u krajnjem treba da doprinese lakšem pristupu povoljnim finansijskim sredstvima.
„Ulazak novih banaka na tržište trebalo bi da rezultira daljim padom kamatnih stopa i raznovrsnijom ponudom kreditnih proizvoda pretežno preduzećima“, kazali su iz PKCG.
Kada je u pitanju sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, iz PKCG su dali preporuku da bi zbog problema u primjeni Zakona o porezu na kafu trebalo napraviti izmjene u cilju iznalaženja najefikasnijeg rješenja kojim bi se omogućilo da privrednici nastave da rade i ostvaruju veću proizvodnju i dobit.
„Cilj je i povećanje ponude domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima, što bi imalo direktan uticaj na smanjenje deficita“, objasnili su iz PKCG.
Potrebna je, kako su ocijenili, i pojačana kontrola rada subjekata koji se nelegalno bave proizvodnjom hrane.
Iz PKCG su objasnili da se često uvozni proizvodi prodaju po cijenama nižim od cijena na tržištima zemalja iz kojih dolaze, čime se direktno ugrožavaju domaći proizvođači.
Kada je u pitanju sektor šumarstva i drvoprerade, iz PKCG su ocijenili da je potrebno da se sirovina, prilikom dodjele koncesija, usmjeri prema privrednim subjektima koji obavljaju proizvodnu djelatnost u količini koja je dovoljna za normalan proces proizvodnje, a ne preduzećima koja se bave preprodajom i izvozom drvnih sortimenata.
Preporuke PKCG iz oblasti trgovine odnose se na nastavak aktivnosti usmjerenih na suzbijanju nelegalnog poslovanja u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti i izbjegavanja prijavljivanja prihoda.
Predstavnici su iz oblasti turizma dali preporuke da se vizni režim učini fleksibilnijim u cilju povećanja broja turista.
„Potrebno je naći rješenje koje bi doprinijelo boljoj saobraćajnoj dostupnosti uvođenjem low cost kompanija sa više destinacija i/ili čarter letova“, kazali su iz PKCG.
U sektoru saobraćaja, iz PKCG su ocijenili da nelojalna konkurencija i nelegalni prevoz pričinjavaju veliku štetu kompanijama koje legalno posluju, posebno na sjeveru.
„Zbog preklapanja nadležnosti lokalne i državne vlasti veoma je teško suzbiti ovu pojavu. Stoga je neophodno ojačati inspekcijski kadar i kontrolu“, naveli su iz PKCG.
U cilju razvoja turizma i unaprijeđenja prometa potrebno je, kako su dodali, uvesti još operatera i trajektnih linija prema Italiji.
PKCG kontinuirano prati poslovanje privrede i godišnje priprema sveobuhvatne informacije sa predlozima mjera za unaprijeđenje uslova za realizaciju poslovnih aktivnosti.
U brošuri o crnogorskoj ekonomiji u ovoj godini dat je pregled po sektorima i predlozi za unaprijeđenje.
Bonus video:
