Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Damir Šehović predao je danas u skupštinsku proceduru amandman kojim se predviđa ukidanje kriznog poreza, saopšteno je iz SD-a.
U obrazloženju se navodi da produžavanje primjene kriznog poreza i u 2016, sa poreskom stopom od 11 odsto, ne može donijeti značajniju korist državnom budžetu jer bi, kako se navodi, bio mali fiskalni efekat koji bi bio ostvaren, a kao takav bi ipak predstavljao biznis barijeru koja bi nepotrebno opterećivala privredu.
“Ukidanjem kriznog poreza na lična primanja u bruto iznosu iznad 720 eura, odnosno u neto iznosu iznad 480 eura, kako se to amandmanom predviđa, privreda bi se rasteretila nepotrebnog nameta, zarade bi se po tom osnovu blago povećale, proširila bi se poreska osnovica, smanjila bi se evazija poreza, ali i bi se i podstakla domaća tražnja,” navodi se.
Krizni porez na lična primanja, uveden 2013, bila je privremena mjera koja je imala za cilj da konsoliduje javne finansije koje su bile ugrožene negativnim efektima krize, a da sa druge strane rastereti ispodprosječna primanja.
U SD-u smatraju da je potreba za postojanjem kriznog poreza u 2016. prestala, jer je, kako navode, nelogično da pri očekivanim stopama privrednog rasta iznad 4 odsto ostaje na snazi taj porez.
“Negativan fiskalni efekat od nekoliko miliona eura, koji ukidanjem ovog poreza nastaje, skoro je zanemarljiv, ali ako ga treba nadoknađivati, onda bi društveno prihvatljivije bilo smanjiti zarade funkcionera, koje su predviđene najavljenim zakonom o zaradama u javnom sektoru, budući da za njegovu implementaciju treba izdvojiti čitavih 13 miliona eura u neto iznosu,” navodi se u saopštenju.
“Ukidanjem kriznog poreza se stvaraju pretpostavke i za blago povećanje zarada, jer je za očekivati da poslodavci zaposlenima povećaju zaradu, makar za iznos za koji su im je smanjili prilikom uvođenja ovog poreza prije dvije godine. Ali još važnije od toga je to što se na taj način podstiče domaća tražnja, koja je zbog stagnacije zarada i penzija inače na veoma niskom nivou, zbog čega se privredni rast koji ostvarujemo postiže dominantno zahvaljujući investicionoj potrošnji, odnosno uvoznoj tražnji, što svakako nije dovoljno.”
Privrednici se, zaključuje se, lišavaju I nepotrebne biznis barijere, koji im sa jedne strane predstavlja trošak, a sa druge izaziva problem nepotrebnog složenog administriranja koje im opterećuje poslovanje.
“Uz to se smanjuje evazija poreza, budući da oni koji su na granici prosječne zarade više nemaju motiva da bježeći u sivu zonu pokušavaju da izbjegavaju plaćanje poreza na dohodak”.
Bonus video:
