Uspostavljanje socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori može doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta za pripadnike najranjivijih grupa stanovništva, ocijenila je ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, i dodala da bi to uticalo na smanjenje siromaštva.
Ona je na konferenciji pod nazivom Razvoj socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori, koju je organizovala TACSO kancelarija u Podgorici, kazala da u Crnoj Gori još nije razvijena strategija razvoja socijalnog preduzetništva, dok su aktivnosti koje su se do sada sprovodile bile na projektnoj osnovi.
„Uspostavljanje socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori može doprinijeti otvaranju alternativno novih radnih mjesta i to posebno za one koji su pripadnici najranjivijih grupa stanovništva i koji će doprinijeti smanjenju siromaštva kroz iskorišćavanje potencijala u zajednici, te može postati pokretač lokalnog razvoja i generator kreiranja novih radnih mjesta u Crnoj Gori“, ocijenila je Kovačević.
Da bi se ralizovao taj koncept, kako smatra, potrebno je osigurati jasnu definiciju socijalnog preduzetništva i socijalnih preduzetnika.
„Potrebno je razmotriti i mogućnost uvođenja poreskih olakšica, osigurati obrazovanje i informisanje o socijalnom preduzetništvu kako za same preduzetnike, tako i za najširu javnost, koja će tako biti upoznata sa njegovim prednostima i u značajnoj mjeri doprinijeti i njegovom razvoju“, rekla je Kovačević.
Šef TACSO kancelarije u Crnoj Gori, Goran Đurović, smatra da je u cilju promocije socijalnog preduzetništva u narednom periodu potrebno izgraditi povoljniji normativni okvir za paralelni razvoj svih organizacionih formi socijalnog preduzetništva, uključujući zadruge, udruženja građana, fondacije i druge organizacione forme, po ugledu na rješenja u državama EU.
„U narednom periodu potrebno je usvajanje sveobuhvatnih, koordinisanih, ekonomskih, fiskalnih i drugih mjera za podsticanje razvoja socijalne ekonomije i permanentno praćenje i procjenjivanje njihovih efekata“, naveo je Đurović.
On je ocijenio i da je potrebno pripremiti i realizovati informativne, edukativne programe namijenjene građanstvu u cilju promocije koncepta socijalne ekonomije i sticanja znanja i vještina neophodnih za razumijevanje uloge, značaja i potencijala socijalne ekonomije za unaprijeđenje socijalne kohezije i održivi razvoj društva.
„Reafirmacija socijalne ekonomije treba da prevaziđe postojeće pravne i organizacione probleme kako bi se u Crnoj Gori afirmisao novi potencijal za smanjivanje nezaposlenosti i socijalne izolacije“, poručio je Đurović.
Programski menadžer u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Romain Boitard, podsjetio je da je Unija opredijelila više od šest miliona eura civilnom društvu u Crnoj Gori.
„Sada smo ušlu u fazu kada se donatori povlače, zato što se država sve više približava EU. Kao rezultat svega toga, Crna Gora i njeni nedržavni akteri moraju da nađu načine za saradnju koja će se održavati na dobrom nivou“, rekao je Boitard.
On je saopštio da Crna Gora mora da obezbijedi povoljan finansijski, administartivni i pravni okvir kako bi preduzeća sarađivala sa svima koji posluju u istom sektoru.
Profesor Dragan Golubović kazao je da socijalno preduzetništvo, kao i svaki njegov drugi oblik, mora da ima održivi biznis plan.
„To je ključ njegovog opstanka. Ne podsticajne mjere države, ne subvencije, već održivi biznis plan“, rekao je Golubović.
On je ocijenio da, kada je riječ o pravnoj regulativi u Crnoj Gori, postoje određeni elementi za razvoj socijalnog preduzetništva.
Konferenciju je organizovala TACSO kancelarija u Crnoj Gori, u saradnji sa Vladinom Kancelarijom za saradnju sa nevladinim organizacijama i Centrom za razvoj nevladinih organizacija.
Bonus video:
