Otvaranje stečajnog postupka nad Duvanskim kombinatom Podgorica (DKP) i podnošenje plana reorganizacije, koji kao preduslov za realizaciju ima prodaju dijela imovine, bilo je jedino rješenje u cilju izmirenja obaveza prema zaposlenima, ocijenjeno je iz stečajne uprave te kompanije.
Stečajni upravnik DKP u stečaju, Veselin Raičević, saopštio je da je DKP od 2002. godine ostvarivao negativan finasijski rezultat, pri čemu su problemi kulminirali 2009. i 2010 godine, kada su nepokriveni gubici iznosili 15 miliona.
"DKP je 30. juna 2010. trebalo da isplati blizu pet miliona za radnike DKP-a i 1,4 miliona eura Duvankomerca, a u budžetu države nije bilo tih sredstava, niti je ijedna banka bila spremna da DKP-u da odgovarajući kredit", rekao je Raičević na sjednici Anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih državnih organa u zaštiti imovine i javnog interesa prilikom prodaje imovine DKP-a u stečaju.
Imovina DKP-a procijenjena je na, kako je kazao, 19,36 miliona eura, od čega je 13,22 miliona prodato zemljište, pet miliona za proizvodnu opremu i imovinu u Srbiji i 1,09 miliona procijenjen brend, pri čemu je sva imovina prodata po procijenjenoj vrijednosti.
"Šta je država imala od DKP-a? Formiran je Novi duvanski kombinat vrijednosti akcijskog kapitala osam miliona eura koji pokušava da proda, DKP je za pet godina platio poreza i doprinosa 4,4 miliona eura, akciza 4,5 miliona, carina 1,9 milona, poreza na dodatu vrijednost (PDV) 750 hiljada, što znači da su direktini benefiti preko 11 miliona”, precizirao je Raičević.
Prema njegovim riječima, posredni benefiti su devizni priliv od 18,3 miliona eura, domaćim dobavljačima plaćeno je preko devet miliona, zarade 6,2 miliona, gajiteljima 1,59 miliona, što je preko 34 miliona.
"To znači da su posredni i direktni benefiti DKP-a 53 miliona eura", dodao je Raičević.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik Anketnog odbora, Aleksandar Damjanović je pitao Raičevića zašto je ušao u posao realizacije ugovora sa jedinim ponuđačem, imajući u vidu da se sa oko 13 miliona ne može pokriti ni 40 odsto tadašnjih obaveza, koje su bile nesporne.
"Nemojte odgovoriti samo činjenicom da je neko u Vladi obećao da će otpisati cirka 30 miliona eura duga, jer to po zakonu ne može", dodao je Damjanović.
Raičević je rekao da nije tačno da je ikome obećan otpis 30 miliona eura, niti to može.
"To je bila želja dužnika, koji je radio plan i sudija ga je vratio na doradu, kada je urađena ispravka teksta", precizirao je Raičević.
Poslanik SNP-a, Danko Šarančić pitao je Raičevića zašto je odobrio kupcu Zetagradnji efektivne troškove odnosno kamatna sredstva u iznosu od osam odsto na godišnjem nivou, kao i zbog čega su joj priznati troškovi rušenja postojećih objekata u iznosu od 700 hiljada eura.
Raičević je kazao da je Zetagradnja u ponudi postavila uslove u kojima, između ostalog, traži garanciju imovine 1/1, kao i da se sa tog građevinskog zemljišta u cilju formiranja urbanističke parcele poruše svi postojeći objekti o svom trošku ili da se za iznos troškova rušenja oko 700 hiljada eura umanji ponuđena cijena.
"Što se tiče kamate od osam odsto, ponuđač je ponudio da mu se preda imovina u roku od 30 dana i da isplati potpunu cijenu, a u slučaju da se traži avansno plaćanje tražio je da se na ta sredstva prije predaje imovine plaćaju troškovi kamate na godišnjem nvou od osam odsto”, precizirao je Raičević.
On je rekao da se često pominje procjena imovine od 25 miliona eura, međutim da ona u stečajnom postupku ne figurira, jer je to dužnikova procjena prije stečaja. On je, kako je dodao, angažovao ovlašćene procjenitelje koji su uradili odgovarajuću procjenu imovine.
Šarančić je ocijenio da postoji dovoljno informacija da, shodno zakonu, insistira da jedan od zaključaka Odbora bude da se pozovu nadležni organi da ugovor proglase ništavnim, jer je on štetan za državu, manjinske akcionare i zaposlene u DKP-u.
Nezavisni poslanik, Velizar Kaluđerović, pitao je Raičevića zašto je sedmicu od otvaranja stečajnog postupka donio odluku o prodaji imovine i zašto je prihvatio ugovorene klauzule koje daju povoljnost kupcu te imovine.
"Zašto ste ugovor zaključili 20-ak dana prije Sporazuma Vlade, Zetagradnje i Glavnog grada, kojim su utvrđene obaveze koje povećavaju višestruko vrijednost DKP-a? Ispalo je da ste ugrabili da je prodate brže bolje da efekte povećanja vrijednosti imovine ima budući kupac, a ne DKP i država kao glavni povjerilac”, pitao je Kaluđerović.
Raičević je kazao da je stečajni dužnik podnio izjavu za izradu Plana reorganizacije, koji u svakom svom segmentu kao preduslov za izradu ima prodaju imovine kako bi se izmirile obaveze prema zaposlenima, socijalni program i kako bi se stvorili preduslovi za opstanak preduzeća.
"Što osam dana? Zato što je Dan D za DKP bio 30. jun kada je trebalo prići prodaji imovine da se 247 radnika isplati otpremnine po 13 hiljada eura i zaostale zarade za 450 radnika od 2,5 miliona eura", rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora prije sporazuma nema veze sa kupoprodajom imovine, jer su to dodati uslovi kojima ponuđač traži od grada da mu garantuje da će se na lokalitetu doći do izmjena Detaljnog urbanističkog plana (DUP).
Kaluđerović je kazao da je šest miliona eura nestalo saglasno klauzulama kupoprodajnog ugovora, pa je svaki cent koji je Zetagradnja platila okamaćen od osam odsto, za šta je cijena umanjena oko 2,6 miliona, penali zbog kašnjenja 98 hiljada mjesečno ili 2,5 miliona.
Damjanović je pitao sudiju Privrednog suda u trnutku uvođenja stečaja u DKP, Dragana Rakočevića, zašto nije smijenio stečajnog upravnika ako je prekršio Zakon o insolventnosti privrednih društava prema kojme on ne može otuđiti imovinu ako je dužnik podnio izjavu o namjeri za realizaciju plana reorganizacije do isteka roka za potvrđivanje.
Rakočević je rekao da je stečaj nad DKP-om otvoren na predlog Elektroprivrede (EPCG) zbog duga od oko 100 hiljada eura.
“Uz saglasnost zaposlenih, Poreske uprave, odnosno države, sindikata preovladalo shvatanje da je jedino rješenje da se otvori stečajni postupak sa planom reorganizacije sa ciljem da se izmire povjerioci, prije svega zaposleni i država do mjere koju omogućava kupoprodajna cijena”, rekao je Rakočević.
Stečajni upravnik, kako je dodao, odlučio je da proda imovinu, da se namire zaposleni i stvore uslovi za realizaciju socijalnog programa.
“Kroz stečaj se namiruju povjerioci, a onog momenta kada potraživanja postanu veća od imovine dužnika, vlasnici kapitala nemaju funkciju, već to postaju povjerioci, koji su se saglasili da se proda dio imovine i da se stvore uslovi za sprovođenje plana reorganizacije i isplatu dijela obaveza”, rekao je Rakočević.
On je kazao da je plan reorganizacije podnio dužnik i da je prodaja dijela imovine bila jedna od osnovnih metoda za njegovu realizaciju.
“Rad Privrednog suda bio je javan, a svi povjerioci su imali komunikaciju i bili obavješteni o njegovom radu”, dodao je Rakočević.
Stečajni sudija Privrednog suda u predmetu DKP, Miodrag Anđelić, nije prisustvovao današnjem saslušanju, a dogovoreno je da se sjednica nastavi u drugom terminu.
Dio poslanika je tražio odlaganje sjednice zbog poklapanja termina sa prvom sjednicom drugog redovnog zasjedanja Skupštine na Cetinju.
Damjanović je ocijenio da treba nastaviti rad te sjednice, kao i da oni koji imaju obaveze idu i vrate se kasnije.
Sjednicu su napustili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Branko Čavor, Milorad Vuletić i Predrag Sekulić, Socijademokratske partije (SDP), Izet Bralić, Bošnjačke stranke (BS), Almer Kalač i Pozitivne, Goran Tuponja.
Anketni odbor bi sjutra tebalo da uzme izjavu od gradonačelnika Glavnog grada Podgorice u trenutku uvođenja stečaja u DKP-u, Miomira Mugoše i predstavnika Zetagradnje.
Bonus video:
