Plate vojnika, vaspitača u vrtićima, nastavnika u osnovnim i srednjim školama među najmanjim su u javnom sektoru. Podaci iz Predloga zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, pokazuju da oni zarađuju manje i od službenika zaposlenih u ministarstvima i drugim državnim institucijama. Plate su im manje od prosječne mjesečne u državi koja je prošle godine bila 477 eura i prosjeka u sektoru državne uprave od 500 eura.
Vaspitači su prošle godine prosječno zarađivali 388 eura, nastavnici u osnovnim školama 442 eura, a u srednjim 452 eura. Poređenja radi, službenici u administraciji Skupštine imali su platu 606,34 eura, a njihove kolege koje rade kod predsjednika države 578,38 eura. Službenci Skupštine imaju najbolje plate u odnosu na njihove kolege iz ostatka javnog sektora.
Državni prosjek prošle godine nijesu uspjeli da dostignu ni zaposleni u Upravi carina gdje je prosječna plata bila 476 eura, dok su Poreskoj upravi imali 491,25 eura.
Vojska je prošle godine imala u prosjeku 432,2 eura, a zaposleni u administraciji Ministarstva odbrane 512,82 eura.
Problem neujednačenih zarada Vlada je odlučila da riješi tako što će donijeti zakon o zaradama u javnom sektoru čiji je cilj, kako je ranije objašnjeno, “da se ostvari načelo ujednačenih zarada za rad na istim ili sličnim pozicijama, zvanjima i funkcijama”.
“Ovo je prvi zakon koji će obuhvatiti cjelokupan javni sektor i ujednačiti principe za obračun i utvrđivanje zarada zaposlenih. Posebno je važno da će zakon obuhvatiti lokalnu samoupravu i preduzeća u većinskom držţavnom ili vlasništvu lokalne samouprave. Uz to, zakon će utvrditi kriterijume koji podstiču uspješne i destimulišu one koji ne ostvaruju pozitivne poslovne rezultate”, piše u Vladinom programu rada za ovu godinu.
Problem je, međutim, što zakona koji se najavljuje dvije godine i dalje nema. Iz Ministarstva finansija sredinom decembra prošle godine je zvanično saopšteno da će predlog biti na dnevnom redu Vlade do kraja godine, a da je planirano da se on primjenjuje od 1. januara 2016. godine jer je potrebno donijeti podzakonske akte i granske kolektivne ugovore.
Potom je u ovogodišnjem Vladinom programu rada utvrđivanje predloga najavljeno za prvi kvartal (kraj marta) ove godine, ali ga još nema.
“Vijesti” čekaju odgovor iz Ministarstva finansija na pitanje dokle je stigla procedura u vezi tog akta. Ministarstvo je prije nekoliko mjeseci saopštilo da su predlog uputili “u dalju Vladinu proceduru”.
Neizvjesno je da li se može očekivati ujednačavanje zarada u izbornoj godini i da li će se Vlada zbog mogućeg smanjenja zarada zamjeriti zaposlenima u javnom sektoru koji su dio njenog tradicionalnog biračkog tijela.
Najviše zarađivao zastupnik države u Strazburu - 3.800 eura
Podaci iz završnog računa pokazuju da je najveću mjesečnu platu prošle godine imao zastupnik države pred Evropskim sudom za ljudska prava koji je zarađivao 3,8 hiljada eura, dok su na drugom mjestu zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova koji su u prosjeku zarađivali oko 1,42 hiljade eura.
Prosječna plata sudija bila je 1.244 eura, tužilaca 1.236 eura, a poslanika 1.103 eura. Sudska administracija zarađivala je prošle godine 361 euro mjesečno, a njihove kolege u tužilaštvu 395,4 eura.
U Državnom protokolu plata je bila 482,71 eura, a u Generalnom sekretarijatu koji pruža administrativnu i stručnu podršku za realizaciju ustavnih nadležnosti Vlade 502,39 eura.
Koeficijenti za obračun plata uz saglasnost sindikata
Prema predlogu, koeficijenti za određivanje osnovne zarade utvrđivaće se nakon konsultacija sa sindikatima. Granica za povećanje zarade na specifičnim radnim mjestima povećana je na 25 odsto, kao i granica za najviši iznos dodataka na zaradu 45 odsto.
Dodatak za rad noću, tokom praznika i za prekovremeni rad iznosi kao što je to predviđeno Opštim kolektivnim ugovorom (OKU). OKU-om je definisano da se dnevnica za rad tokom praznika povećava 150 odsto, a za noćni i prekovremeni rad 40 odsto.
U državnim i opštinskim firmama minimalac ako su u minusu
Zarade u javnom sektoru se mogu povećati kada je budžet uravnotežen ili u suficitu, dok se mogu smanjiti ako deficit budžeta bude veći od dva odsto BDP-a.
Preduzeća, agencije i ustanove, čiji su vlasnici i osnivači država i opštine, koji ostvare poslovni gubitak u prethodnoj godini dužni su da smanje ukupan fond zarada na iznos minimalne zarade u Crnoj Gori do podstizanja pozitivnih rezultata koje će potvrditi nezavisni revizor.
Bonus video:
