U pregovorima o pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ne bi trebalo da dođe do pooštravanja kriterijuma kada je u pitanju Mastrihtski sporazum, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač.
"Smatram da nema razloga i da neće biti pooštravanja kriterijuma", rekao je Kalač agenciji Mina-business.
On je naveo da je grčka kriza primjer kakve probleme prezadužena država može imati i da je to upozorenje svim državama da se samo zaduživanjem na mogu rješavati problem u ekonomiji.
"Države sa dugom preko 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) smatraju se visoko zaduženim. Ukupan državni dug Crne Gore na kraju marta je, sa depozitima, iznosio skoro 1,94 milijarde eura ili 54,6 odsto BDP-a", kazao je Kalač.
On smatra da je Crna Gora u grupi zemalja koje neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize, jer se on oglada prvenstveno kroz politički i ekonomski uticaj.
"U crnogorskom bankarskom sistemu posluje Univesal Capital banka, sa većinskim grčkim kapitalom, ali je njeno poslovanje stabilno i bez indikacija da bi se moglo negativno odraziti na bankarski sistem Crne Gore", rekao je Kalač.
On je naveo da je izvoz Crne Gore u Grčku zanemarljiv i da je prošle godine iznosio svega 295 hiljada eura, dok su strane direktne investicije iz te zemlje dostigle 234 hiljade eura, što je mali procenat.
Kalač je saopštio da bi eventualni bankrot Grčke mogao uticati na Crnu Goru kroz očekivanu deprecijaciju eura, koja je u takvim okolnostima moguća, naročito u slučaju izlaska iz eurozone.
"Depresijacija bi uticala na sve vrste zaduživanja, te na spoljnotrgovinsku razmjenu u Crnoj Gori. Depresijacija eura učinila bi da se krediti u drugim valutama, bilo da je riječ o kreditima građana ili državnim zajmovima, uvećaju po osnovu valitnih razlika. U Crnoj Gori je riječ, prvenstveno, o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, i kreditima u američkim dolarima", rekao je Kalač.
On je dodao da bi, kada je riječ o izvozu i uvozu, efekti bili takvi da izvoz u zemlje van eurozone postaje povoljniji, a uvoz sa trećih tržišta skuplji.
"Tada bi trebalo iskoristi prednost niskog eura za izvoz u zemlje čiji se kursevi valuta ne kreću u smjeru evropske valute. Tu situaciju mogli iskoristiti ugostitelji čiji gosti dolaze sa tržišta van EU i regiona", kazao je Kalač.
On smatra da bi se bankrot Grčke u najvećoj mjeri mogao odraziti na one koji su sa grčkim finansijskim sektorom povezani u svojstvu kreditora ili vlasnika njenih hartija od vrijednosti.
"Gubitak bi mogli osjetiti svi vlasnici grčkih hartija od vrijednosti. Desilo bi se i smanjenje fiksnih prihoda, poput prinosa na grčke državne obveznice. Pad vrijednosti akcija grčkih kompanija negativno bi uticao na portfolije pojedinaca koji su ih posjeduju", naveo je Kalač.
On je podsjetio da u Crnoj Gori nema kreditora Grčke i da je mala vjerovatnoća da ima vlasnika njenih hartija od vrijednosti.
Kalač je rekao da bi se indirektni negativni efekti mogli manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na zemlje EU i regiona, koje su crnogorski partneri, koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom.
On smatra da su pregovori sa EU i postizanje dogovora najvjerovatnija opcija za rješavnje grčke kize. Situacija je, prema njegovim riječima, takva da se traži najbolje rješenje, u kom gubitnik ne bi bila ni Grčka, koja je nakon referenduma najavila prekid rigoroznih mjera štednje za koje je opravdano navela da nijesu donijele mnogo dobrog.
Kalač je podsjetio da su rigorozne mjere štednje povećale javni dug Grčke sa 120 odsto na skoro 180 odsto BDP.
"Argumenti EU za sprovođenje mjera štednje su opravdani, ali se prepoznaje da se Grčka u pojedinim segmentima javne potrošnje ponaša racionalnije. Za rješenje grčke krize potrebni su dodatni kompromisi i nastavak traženja obostrano prihvatljivog rješenja. Tome u prilog ide i činjenica da je Međunarodni monetarni fond (MMF) dozvolio Grčkoj odlaganje plaćanja dospjele rate kredita", saopštio je Kalač.
On smatra da bi napuštanje ili izbacivanje Grčke iz eurozone ojačalo strahove da bi ista sudbina mogla snaći još neku članicu EU, tako da bi investitori napuštali euro, koji bi značajno gubio na vrijednosti.
"Cijena izlaska Grčke iz eurozone bila bi previsoka i za Grčku, čija je ekonomija u teškom stanju, i za EU", kazao je Kalač.
On je ocijenio da bi se zemlje izloženije Grčkoj, prije svega one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio finansijskih sistema i tržišta, mogle suočiti i sa većim negativnim uticajem krize.
"Ako bi se desila nestabilnost i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu, moglo bi se desiti i smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih hartija od vrijednosti", rekao je Kalač.
Bonus video:
