Različiti porezi i dažbine u Crnoj Gori su, posmatrano na nacionalnom i opštinskom nivou, u posljednjih nekoliko godina porasli skoro 50 odsto, ocijenili su iz Savjeta stranih investitora (SSICG).
“To se uglavnom može pripisati opštinskim taksama i rastu cijena njihovih usluga i Vlada će morati da obrati još veću pažnju na ovaj aspekt oporezivanja”, naveli su predstavnici SSICG u najnovijem, šestom izdanju Bijele knjige, koja je ove sedmice predstavljena u Podgorici.
Tokom 2013. godine, kako su dodali, poslovni subjekti su bili dva puta „iznenađeni“ povećanjem dvije najznačajnije poreske stope.
“Porez na dodatu vrijednost (PDV) je povećan sa 17 odsto na 19 odsto, a porez na dohodak sa devet odsto na 15 odsto za dio plate preko prosječne, koja iznosi 480 eura. Iako su nazvani privremenim, kriznim porezima, ništa se nije promijenilo do ove godine, pa čak i tada je sniženje bilo skoro beznačajno, na 13 odsto”, naveli su iz SSICG.
Iz SSICG su ocijenili da je Crna Gora generalno prepoznata kao zemlja s niskim poreskim režimom.
“Veoma je dobro imati takav imidž u poslovnoj zajednici, međutim, to je samo dio priče, jer porez na dobit od devet odsto nije jedina stavka koju treba uzeti u razmatranje prilikom diskusije o poreskoj politici”, smatraju u SSICG.
Bijela knjiga, ključni dokument koji izdaje SSICG, ukazuje na glavne izazove sa kojima se ulagači suočavaju u poslovanju na crnogorskom tržištu.
SSICG je u najnovijoj Bijeloj knjizi dao 92 preporuke i ocijenio da se investiciona klima i poslovno okruženje u Crnoj Gori nijesu u prošloj godini promijenili u odnosu na prethodnu, pa je indeks, koji predstavlja procjenu jednostavnosti i efektnosti poslovanja u Crnoj Gori, iznosio 6,3.
Članovi SSICG u Bijeloj knjizi ocjenjuju pojedinačne oblasti, među kojima su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, porezi i doprinosi, korporativno upravljanje i vladavina prava.
Kada su u pitanju strane direktne investicije, iz SSICG su podsjetili da je u prošloj godini zabilježen pozitivan trend u njihovom prilivu, čime je negativni trend iz 2013. godine preokrenut.
“I pored evidentnog porasta priliva SDI, cifre još nijesu dostigle rekordni nivo iz perioda naglog rasta nakon sticanja nezavisnosti”, kazali sui z SSICG.
Iz Savjeta su, kada su u pitanju preporuke iz određenih oblasti, ocijenili da su novim Zakonom o elektronskim komunikacijama predviđene veoma visoke kazne koje u SSICG smatraju nesrazmjernim propisanim prekršajima.
“Takva kaznena politika u evropskoj regulativi je opredijeljena samo za slučajeve kršenja propisa o zaštiti konkurencije, a ne i propisa o elektronskim komunikacijama. Stoga se regulatorni i poslovni ambijent u sektoru elektronskih komunikacija može ocijeniti prilično rigidnim”, rekli sui z Savjeta.
Članovi SSICG smatraju da su kazne propisane Zakonom o elektronskim komunikacijama nepotrebno visoke i da prije predstavljaju represivnu nego preventivnu mjeru.
Iz Vlade su na to dali komentar, objasnivši da propisanim kaznama nijesu imali namjeru da djeluju represivno, već preventivno, kako ne bi došlo do narušavanja tržišta i konkurencije.
Iz SSICG su naveli da rigidna rješenja koja sadrži sadašnji Zakon o radu mogu negativno uticati na cjelokupnu crnogorsku ekonomiju.
“To je oblast koja je i dalje predmet kritika poslovne zajednice, prije svega zbog nefleksibilnih odredbi koje sprječavaju razvoj jačeg tržišta rada i indirektno štite radnike koji imaju neadekvatne radne rezultate, doprinoseći na taj način višoj stopi nezaposlenosti”, rekli su iz SSICG.
Zakon o radu je, kako su ocijenili, nedovršen i u velikoj mjeri se oslanja na Opšti kolektivni ugovor (OKU), odnosno na Granski kolektivni ugovor, što čini upravljanje ljudskim resursima u kompanijama veoma komplikovanim.
“U praksi se često dešava da odredbe Zakona o radu budu interpretirane na različite načine zbog veze sa OKU-om”, dodali su iz SSICG.
Osim toga, kako su ocijenili, tržište rada u Crnoj Gori domaće i strane zaposlene ne tretira ravnopravno.
“Domaći zaposleni mogu biti unaprijeđeni, što znači da mogu promijeniti svoje radno mjesto bez prekida ugovora o radu, ali ako poslodavac želi unaprijediti stranca, njegov ugovor o radu se mora prekinuti, kao i njegova radna dozvola i dozvola za boravak, nakon čega se mora prijaviti za novu”, kazali sui z Savjeta.
Komentarišući regulative iz oblasti stečaja iz Savjeta su kazali da se prijavljeno novčano potraživanje utvrđuje i smatra odobrenim ukoliko ga nije osporio stečajni upravnik ili drugi povjerilac.
“Nažalost, u praksi je ovo pravo često predmet zloupotrebe”, rekli su iz SSICG.
Stečajni upravnik, kako su ocijenili, često postupa u interesu dužnika, iako zakon nalaže da bude nezavisan.
“Još je ozbiljnija činjenica da stečajni upravnik nema obavezu da objasni zašto su određena potraživanja definisana kao osporena, iako podnesak povjerioca sadrži jasne dokaze. U poređenju sa takvim objektivnim dokazima druga strana nema obavezu da dokaže svoje tvrdnje dokumentima. Nakon što je potraživanje osporeno u toku stečajnog postupka, povjerilac je upućen na sudski postupak kako bi dokazao svoje pravo, što često dugo traje”, saopštili sui z Savjeta.
Članice SSICG smatraju da je potrebno izmijeniti Zakon o stečajnom postupku, tako da se uvede obaveza stečajnog upravnika da podijeli dokaze koje podnosi drugi povjerilac kada stečajni upravnik proglasi potraživanje osporenim.
“Nadalje, potrebno je zakonom propisati rokove na osnovu kojih stečajni sudija mora donijeti odluku u postupku za osporeno potraživanje, imajući u vidu hitnost stečajnog postupka”, rekli su iz Savjeta.
Iz Savjeta su ocijenili id a bi Crna Gora trebalo da razmotri uvođenje liberalnijeg režima za dobijanje turističkih viza, kako bi omogućila turistima i kupcima nekretnina iz zemalja iz kojih dolaze neki od najvećih stranih investitora u Crnoj Gori, lakši pristup zemlji.
“Osim od dalje liberalizacije viznog režima, Crna Gora bi mogla imati velike koristi i od uvođenja takozvanog Ekonomskog pasoša. Naši članovi su uvjereni da bi dostupnost ove opcije potencijalnom investitoru privukla u zemlju znatno više stranih investicija”, ocijenili sui z SSICG.
SSICG, udruženje vodećih stranih investitora u Crnoj Gori, osnovano je u januaru 2009. godine. Tada su ga činile pet kompanija, a danas 26.
Bonus video:
