Vjetroelektrane niču na Krnovu

“Ovo je unikatni projekat u Crnu Goru, ne samo po energiji nego i po načinu finansiranja, kao i po činjenici da je dobijena koncesija na 17 godina i da je posle toga kompletan projekat državni”
364 pregleda 12 komentar(a)
Krnovo, Foto: Ivan Petrušić
Krnovo, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 02.07.2015. 17:34h

Vlada Crne Gore i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisaće 3. jula ugovor o gradnji vjetroelektrane u Crnoj Gori, nakon čega bi trebalo da počne i gradnja. Vjetroelektrana na Krnovu kod Nikšića imaće instalisanu snagu 72 megavata (MW) i godišnju proizvodnju 200-230 gigavat sati (GWh).

"U toku je revizija glavnih projekata. Finansijska konstrukcija je završena i prema procjenama projekat će koštati između 110 i 120 miliona eura. Nakon potpisivanja direktnog ugovora između Vlade i EBRD-a očekujemo da će radovi početi za dan-dva”, kazao je za “Vijesti” Radomir Vulikić, zastupnik “Krnovo Green Energy”.

Investitori su austrijski Ivicom consulting i francuska kompanija Akuo energy, koja će nakon završetka projekta biti kompletan vlasnik.

“Finansijeri su evropska banka za obnovu i razvoj EBRD, KfW, njemačka banka za razvoj i Proparco, francuska investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje, a sve ove kredite osigurava Hermes. Što se tiče izvođača radova, riječ je o renomiranim firmama”, kazao je Vulikić.

Tako će građevinske radove izvoditi austrijska firma Por, za elektroradove zadužen je Simens, dok će mašine isporučiti General electric.

“Ovo je unikatni projekat u Crnu Goru, ne samo po energiji nego i po načinu finansiranja, kao i po činjenici da je dobijena koncesija na 17 godina i da je posle toga kompletan projekat državni”, kazao je zastupnik firme koja je dio kompanije Ivicom, a koja je osnovana je sa ciljem da gradi vjetroelektranu Krnovo.

Na Krnovu će se graditi 30 vjetrogeneratora, dvadesetak kilometara puta, dalekovodi, sabirne trafostanice…

Idejni projekat krnovske vjetroelektrane, koja bi mogla podmiriti potrebe za skoro 20.000 domaćinstava u Crnoj Gori, uradio je zagrebački stručnjak Dinko Čondić.

“Ovo je novi posao u Crnoj Gori i moram pohvaliti revnost i privrženost projektu Ministarstva ekonomije, a posebno angažovanost sekretara tog ministarstva Igora Noveljića i Ivana Boškovića, generalnog direktora za transformaciju i investicije”, istakao je Vulikić.

Stubovi za praćenje vjetropotencijala na Krnovu uništeni su 2011. godine, nakon čega su postavljeni novi. Za prvih 12 godina rada, kako stoji u ugovoru, otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani je zagarantovana i ne može biti manja od 95,99 €/MWh.

Na osnovu studije koja je prvi put rađena 2007. godine, najinteresantnije zone za eksploataciju vjetropotencijala su priobalna područja sa prosječnom brzinom vjetra od preko šest metara u sekundi i brda oko Nikšića gdje se ta brzina kreće u rasponu od 5,5 do 6,5 metara u sekundi.

Kvadrat zemlje platili po 50 centi

U postupku eksproprijacije svi vlasnici sa kojim je postignut sporazum o naknadi su isplaćeni.

Međutim, u toku je sudski postupak jer su se pojedini žalili na nisku otkupnu cijenu.

“Otkupljeno je oko 500 hiljada kvadrata zemljišta po cijeni od 50 centi po metru kvadratnom. Sve što je otkupljeno je i plaćeno”, kazao je Vulikić.

Bonus video: