Dostignuti nivo duga ne nameće formalnu obavezu izrade plana sanacije, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ali ostaje moralna obaveza Vlade da, bez odlaganja, definiše adekvatne mjere njegovog saniranja, ocijenio je ministar finansija, Radoje Žugić.
Neophodno je, kako je kazao, definisati aktivnosti na planu smanjenja tekuće potrošnje.
„Fiskalne mjere usmjerene na jačanje fiskalne discipline i poboljšanje naplate prihoda neće dati željene rezultate ukoliko ne budu praćene mjerama racionalizacije, koje bi podrazumijevale optimizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, smanjenje troškova rada i bolju tehničkih resursa“, naveo je Žugić u uvodnom dijelu novog Biltena Ministarstva finansija.
Prema njegovim riječima, u ovoj i narednim godinama, imajući u vidu realizaciju krupnih infrastrukurnih projekata, izvjesno je da će dug preći limit kriterijuma koje propisuje Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, što ukazuje na potrebu proaktivnog pristupa.
Dodatno, kako je kazao, neophodnost definisanja i implementiranja mjera sanacije proističe i iz nesporne činjenice da visok nivo javnog duga ima snažan negativan uticaj na tekući i budući rast i razvoj ekonomije.
„Pitanje javnog duga je u fokusu fiskalne, ali i ukupne ekonomske politike Crne Gore, a što skoriji preokret njegovog trenda primarni zadatak kome je Vlada apsolutno posvećena“, rekao je Žugić.
On je podsjetio da period ubrzanog rasta duga počinje 2008. godine, odnosno od prvog udara finansijske krize. Rast javnog duga je, kako je objasnio, posljedica relativno visokog budžetskog deficita u godinama ekonomske krize, koji je dominantno finansiran zaduživanjem.
„Deficit je, dalje, rezultat konstantnog rasta mandatornih rashoda (izdataka po osnovu zarada i penzija) i smanjenja budžetskih prihoda u kriznim godinama, od 2009. do 2012. godine. Sve navedeno je uslovilo potrebu za zaduživanjem i, posljedično, rast duga“, kazao je Žugić.
Zahvaljujući blagom oporavku ekonomije i, dominantno, uvođenju mjera fiskalne konsolidacije, od 2013. godine je, kako je naveo, značajno poboljšana naplata prihoda, što je doprinijelo smanjenju jaza između prihoda i rashoda, odnosno smanjenju gotovinskog deficita za preko 30 odsto.
Prema njegovim riječima, dva pozitivna trenda, jedan izražen snažnim rastom javnih prihoda, a drugi smanjenjem nivoa deficita, uslovila su i nešto usporeniju dinamiku rasta javnog duga.
„Ipak, dostignuti nivo duga predstavlja fiskalni rizik koji upućuje na pojačani oprez u vođenju fiskalne politike“, rekao je Žugić.
Na kraju prošle godine, državni dug Crne Gore, uzimajući u obzir iznos državnih depozita, iznosio je oko 1,89 milijardi eura ili 55,8 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Neto javni dug na kraju prethodne godine, koji uključuje dug lokalne samouprave i državne depozite, iznosio je 2,02 milijarde eura ili 59,6 odsto BDP-a.
„Borba sa deficitom i zaduženošću je besmislena ukoliko ne uspijemo podstaći ekonomski rast, razvoj i novo zapošljavanje. Rast po stopama od dva ili tri odsto nedovoljan je i nema značajnijeg uticaja na unaprijeđenje kvaliteta života građana.
Stoga je, uz pomenute fiskalne mjere, neophodno paralelno kreiranje podsticajnog ambijenta za razvoj preduzetništva i privlačenje investicija, a sve u cilju stvaranja pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, odnosno rast po stopi koja će biti viša od stope rasta duga“, kazao je Žugić.
Na ovaj način se, kako je dodao, uspostavlja i jača održivost javnog duga i stvara osnov za preokret njegovog trenda.
„Samo u takvom poslovnom ambijentu se kreira održiva politika u dugom roku, a zemlja se ne izlaže opasnosti dužničke krize“, zaključio je Žugić.
Bonus video:
