Privredna komora (PKCG), Crnogorsko turističko udruženje (CTU) i Unija poslodavaca (UPCG) zatražili su odlaganje primjene Zakona o strancima, u cilju, kako su saopštili njihovi predstavnici, normalnog funkcionisanja predstojeće turističke sezone.
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Dragan Ivančević kazao je da će pokušati da njihov problem institucionalizuju i traže od nadležnih da se on odmah riješi.
„Donijeta je zakonska norma u najboljoj namjeri, ali koja ukida život. Da li onda da ukidamo normu ili život? Normu“, rekao je Ivančević na sjednici Odbora.
On je kazao da su ovih dana dobili epitete da potcjenjuju domaću radnu snagu u Crnoj Gori, što nije tačno.
„Pozivamo da se inicijativa razmotri i odmah donese odluka o njenom prolongiranju, kako bi se sezona završila na pravi način. Tražimo s punim pravom da se ova biznis barijera zaustavi i u mirnoj atmosferi poslije sezone razmotri, kako se ne bi ugrozila privreda i ekonomija“, kazao je Ivančević.
Zakon o strancima, koji je stupio na snagu 1. aprila, predviđa da nijedan strani državljanin neće moći da dobije posao u Crnoj Gori, ukoliko na evidenciji ZZZCG ima domaće radne snage koja zadovoljava tražene uslove.
Zakonom je propisano da se dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja izdaje strancu koji ispunjava propisane uslove, a kao dokaz o opravdanosti zahtjeva priloži pisanu ponudu poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu.
Predsjednik CTU, Žarko Radulović ocijenio je sjednica Odbora PKCG potcijenjena, jer je trebalo da joj prisustvuju sva tri resorna ministra.
„Hoćemo da angažujemo domaću radnu snagu, i to iz dva razloga – jer je jeftinije da zaposlimo domaćeg radnika, a drugo jer smo patriote. Ne stoji ničija tvrdnja da izbjegavamo da zaposlimo domaću radnu snagu“, rekao je Radulović.
On smatra da je bilo puno nekompetentnih komentara, jer i da postoji 600 hiljada ljudi profilisanih za turizam i tada će trebati stranaca.
„Prošle godine je izdato 23 hiljade radnih dozvola, a od toga četiri hiljade u turizmu“, podsjetio je Radulović.
On je rekao da je predlog CTU da se odloži primjena Zakona u cjelosti.
„Ako se ovako nastavi svi smo izgubili. Ovo je duboko štetan zakon“, ocijenio je Radulović.
Gligo Tomanović iz Jadranskog brodogradilišta Bijela kazao je da je radna snaga koju Brodogradilište zapošljava sertifikovana za izvođenje određenih poslova i ne može se naći u Crnoj Gori, a ukoliko je ima u Crnoj Gori već radi u Brodogradilištu.
„Dolazimo do pitanja daljeg opstanka, jer je došlo do smanjenja broja naših izvođača čime je ugrožen proces proizvodnje. Važno je omogućiti upošljavanje stručne radne snage iz inostranstva kako bi nastavili da rade kod nas“, rekao je Tomanović.
Direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), Vukica Jelić kazala je da i oni uvijek biraju život, ali su dužni da normama urede život po ugledu na evropske zemlje.
„Kada je Zakon stupio na snagu, pozvali smo poslodavce na saradnju da zajednički iznesemo ovaj Zakon. Počele su salve uvreda na račun domaćeg stanovništva. U svim medijima imali smo naslove tipa - Crnogorci neradnici, Crnogorci nestručni i neće da rade“, rekla je Jelić.
Ona je dodala da su smatrali da je pitanje ne samo profesionalno, nego i nacionalno da kažu da to nije tako.
„Očekivali smo da će referentna udruženja poslodavaca reći da to nije tačno, ali nijesmo dobili te odgovore. Montenegro biznis alijansa (MBA) je izašla sa saopštenjem da su naši neradni, ne umiju da se smiju, rekli da su 100 ljudi sa Zavoda zvali pa nijesu htjeli da rade, a to nije tačno“, rekla je Jelić.
Ona je navela da je 4,2 hiljade zahtjeva poslodavaca koji su tražili potvrdu da zaposle nekog od prošle godine ili koga oni su namjerili, a ne traže naše radnike.
„Da li su naši ljudi jabuke, krompiri, pa ih guramo kod vas, a vi im nalazite mane? To nije korektno“, ocijenila je Jelić.
Ona je pitala šta se desilo sa obukama radnika iz Brodogradilišta.
„Možemo objaviti kartice koliko smo ulagali posljednjih deset godina u obuku radnika i opet imamo konstataciju da Brodogradilište ne može da funkcioniše bez stranaca. Gdje su to uložena sredstva?“, pitala je Jelić.
Ona je rekla da nije u redu da je 300 obučenih radnika, koje je Azmont obučio, nezaposleno.
„Kompanija Yu Briv tražila je građevinske radnike i mi smo našli ljude iz Pljevalja, ali im ne nude smještaj i hranu i daju platu 196 EUR. Da li neko može da ode iz Pljevalja i preživi sa 196 EUR? Nemojte da se igramo sa ljudima“, poručila je Jelić.
Generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Abid Crnovršanin rekao je da treba imati u vidu određene procedure.
„U svakoj evropskoj državi morate imati regulisan boravak pa onda sve drugo. Ovdje možete formirati preduzeće sa jednim eurom, a da osnivača niko ne pita odakle je, ko je, da li je osuđivan za privredni kriminal“, rekao je Crnovršanin.
Prema njegovim riječima, benefiti kod primjene ovog Zakona se za poslodavca vezuju za isključenje nelojalne konkurencije, potpunu zaštitu stranaca da budu zaposleni i interes države da naplati poreze i doprinose.
„Prema Zakonu, Ministarstvo rada je dužno da predloži kvote po zanimanjima i djelatnostima za narednu godinu, za ona zanimanja koja su deficitarna“, rekao je Crnovršanin.
On je naveo da žele da nude crnogorskim državljanima isto što i strancima.
„Naša uloga danas nije da kažemo hoće li se odložiti ili ne primjena zakona, to nije u našem kapacitetu već da to prenesemo tamo gdje se o tome odlučuje, odnosno Vladi i parlamentu“, kazao je Crnovršanin.
Vršilac dužnosti direktora Direktorta za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstva rada i socijalnog staranja, Edina Dešić Perazić rekla je da zapošljavanje stranaca treba sagledavati kako sa strane poslodavaca tako i sa aspekta nezaposlenih osoba kojima je zaposlenje uslov rješavanja egzistencijalnih pitanja.
„Ministarstvo će kroz neposrednu saradnju sa ZZZ pratiti novi način zapošljavanja stranaca i dati punu podršku za primjenu ovih zakonskih rješenja. U slučaju promjena odnosno ponude i tražnje, Ministarstvo će pravovremeno reagovati kroz sistem kvota“, precizirala je Dešić Perazić.
Bonus video:
