Sve države regiona suočene su sa problemom javnog duga, a situaciju u Crnoj Gori dodatno otežava činjenica da njena vlada nema jasnu viziju u pogledu upravljanja javnim finansijama, ocijenjeno je danas na konferenciji o javnom dugu u zemljama regiona, koju je organizovala regionalna koalicija Balkan Monitoring Public Finanaces. Predstavnica Svjetske banke (SB), Sanja Madžarević Šujster, kazala je da je kratkoročno fiskalno planiranje ono od čega boluje cijela regija. “Živimo u periodu velike volatilnosti i to se odražava na države zapadnog Balkana gdje se stopa rasta prepolovila od 2009. godine”, kazala je Madžarević Šujster.
Ona je podsjetila da su sve zemlje regiona investirale u autoputeve, što su projekti sa dugim povratom investicije zbog čega je javni dug porastao. Ona je na pitanje kako komentariše to što je crnogorska Vlada od 500 miliona eura koje je pozajmila emisijom euroobveznica, 300 miliona iskoristila za refinansiranje, dok se 200 miliona nalazi u budžetskoj rezervi i na njih se plaća kamata, odgovorila da je to proces koji traje. “Mislim da se ne radi od 200 miliona eura. Pretpostavljam da će Vlada izaći sa tim podatkom. Može se desiti da ćete imati u depozitima sredstva za refinansiranje naredne godine. Pametno je sačuvati neiskorišćena sredstva i ne zaduživati se naredne godine”, rekla je Madžarević Šujster. Ona je objasnila da male zemlje uvijek imaju veće depozite upravo zbog te volatilnosti i nesigurnosti da li će naredne godine imati pristup tržištu i po kojoj kamatnoj stopi. “Važno je postaviti čvrste institucije koje imaju svoje jasno definisane zadatke, a to je Ministarstvo finansija koje mora braniti održivost javnih finansija, realno planirati i jačati kontrolu javnih sredstava”, kazala je Madžarević Šujster.
Ona je upozorila da sa ovim nivoom javnog duga ekonomija neće moći da raste i Crna Gora mora imati suficit u budžetu da bi vraćala dugove. Koordinatorka za javne finansije u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović, smatra da je Vladina politika u javnim finansijama riskantna i na ivici žileta. “Vlada radi ono što hoće, nikoga drugoga ne konsultuje i gluva je za savjete koji dolaze sa drugih adresa”, rekla je Mrdović. Ona je saopštila da trenutni državni dug Crne Gore iznosi 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 3,1 milijardu eura, a 2007. godine iznosio je 737 miliona eura. “Dug se za deceniju povećao četiri puta. Tu nedostaje dug opština i neki stari dugovi, pa možemo reći da je ukupan dug sredinom ove godine iznosio 75 odsto BDP-a i to bez dobrog dijela dugova javnih preduzeća koji su misterija”, navela je Mrdović. Mrdović je dodala da je Vladi u prethodne dvije godine godišnje bilo potrebno pola milijarde eura za likvidnost finansiranja budžeta i refinansiranje obaveza. Ona je rekla da je primjetan i dramatičan pad depozita, sa 167 miliona eura 2007. godine na prošlogodišnjih 29 miliona. Mrdović je kazala da su neki od razloga kraha javnih finansija pomoć Prvoj banci 2008. godine, isplata garancija privatnim kompanijama, prvenstveno Kombinatu aluminijuma, ogroman poreski dug, povećanje zarada državnom establišmentu, glomazna državna administracija, izborna zapošljavanja, isplate zaostaloih penzija, restitucija, stara devizna štednja i autoput. “Sve to plaćaju građani kroz povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), krizni porez na zarade i rast akciza. Vladi ne pada na pamet da poveća porez na dobit, sredi oblast koncesija i smanji glomaznu državnu administraciju”, ocijenila je Mrdović.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Anto Bajo upozorio je da svaki dug dolazi na naplatu, bilo koja generacija da ga je napravila. On je naveo primjer duga Kraljevine Jugoslavije koji dospijeva na naplatu ove godine. Prema njegovimr riječima, istorija govori da su dugovi prije rata dospijevali za 50 godina, a sada je rok dospjeća mnogo kraći, pa na naplatu dospijevaju od tri do pet godina u Crnoj Gori ili u Hrvatskoj za 15 godina. “Donosioci odluka su skloni reći da se dug smanjuje jer raste BDP. Ali podaci o nominalnoj vrijednosti pokazuju da se dug ne smanjuje, čak se povećava. Briga o javnom dugu mora biti sistemska”, rekao je Bajo. Glavni urednik nedjeljnika NIN, Milan Ćulibrk, rekao je da građani u Srbiji i zemljama regiona ne znaju na koji način se troši njihov novac. “Neshvatljivo je i sa kojom lakoćom prolaze neke tvrdnje i ideje predstavnika vlasti. Prva žrtva svih vlada u Srbiji su bile kapitalne investicije”, kazao je Ćulibrk. On smatra i da je postojanje suficita u budžetu odraz lošeg planiranja. On je poručio da treba više podsticati privatni, a menje javni sektor. Bivši ministar finansija i poslanik u Skupštini Crne Gore, Raško Konjević, smatra da iznos javnog duga od 70 odsto BDP-a ne bi u perspektivi bio problem ako bi Vlada radila na drugim stvarima koje bi dodatno ojačale ekonomiju. “Treba imati zajedničku politiku, bez obzira koja je struktura na vlasti. Potrebno je i ojačati srednjoročne fiskalne planove, jer svake godine imamo korekciju planova”, objasnio je Konjević. On je rekao i da ne zna koliko bi iznosio javni dug države, ako bi se uračunali i dugovi javnih preduzeća. Mark Perera iz organizacije Eurodad podsjetio je na trendove u svijetu i da je javni dug veliki rizik za države sa malim prihodima, a posebno je kredit za autoput rizičan za javne finansije Crne Gore zbog valutnog rizika. Predstavnici koalicije Balkan Monitoring Public Finanaces Ajda Pistotnik i Andreja Živković predstavili su djelove studije Javni dug u jugoistočnoj Evropi - zašto omogućiti učešće javnosti, koja je pokazala da rastući trend javnog duga na zapadnom Balkanu “već pokreće zvona za uzbunu”. Prosječan dug u regonu je poratao od 2007. godine sa izuzetkom Kosova koje je uspjelo da dug održi na nivo prije krize. Sve druge zenlje se trude da fiskalne pozicije vrate na pravi put. Studija je pokazala da nedostupne javne fiannsije i rastući javni dugovi ugrožavaju neke od zemalja regiona. “Stoga je neophodno pažljivo pratiti kretanje duga, a blagovremeni odgovor na neodrživ razvoj događaja od presudnog je značaja za održavanje nakroekonomske stabilnosti”, navedeno je u studiji.
Bonus video:
