Koristio sam kreditnu karticu nekoliko godina i svaki put sam sebi rekao da ću prestati, ali to nije bilo jednostavno dok nijesam odlučio da podignem kredit i otplatim te dugove. Time sam riješio problem koji je upropašćavao moje finansije.
To za „Vijesti“ priča Podgoričanin S.M. koji je do prije mjesec dana bio jedan od 97 hiljada građana koji su korisnici kreditne kartice ili minuse po tekućem računu.
„Da me kreditna kartica vodi u propast shvatio sam kad sam izračunao koliko na godišnjem nivou dajem banci po osnovu kamata. Na kraju mjeseca obično sam uplaćivao minimalnu ratu, ali iz duga nijesam mogao da se iščupam jer mi taj novac opet zatreba i tako sam se vrtio u začaranom krugu. Zato sam se odlučio da podignem kredit i oslobodim se kartice“, rekao je sagovornik „Vijesti“.
Sličnu priču imaju mnogi građani koji najskuplje bankarske proizvode najvećim dijelom koriste za „premošćavanje“ do plate. Tako se dug održava što banci donosi siguran prihod.
Podaci Centralne banke pokazuju da zaduženja građana po osnovu dozvoljenog minusa i kreditnih kartica bilježe blago smanjenje, dok su kamatne stope i dalje visoke. Ukupan dug na kraju januara za ta dva proizvoda iznosio je 41,8 miliona eura, što je za 1,9 miliona manje nego u uporednom godišnjem periodu. Na kreditne kartice se odnosi 26,9 miliona, a na minuse 14,9 miliona.
Prosječna nominalna kamatna stopa na kartice iznosi 15,2 odsto, a na minuse po tekućem računu 18,1 odsto. Iz CBCG kažu da su kamate za kartice manje za 0,3 procentna poena, a za minuse za 1,26 procentnih poena u odnosu na kraju januara prošle godine.
"Korišćenjem kartice klijent može da vrati dio ili cijeli dug, kao i da ponovo koristi novac koji se oslobađa izmirivanjem dospjelih obaveza. U praksi je češća ova druga situacija što stvara sliku da klijent nikada ne izlazi iz začaranog kruga"
Efektivna kamatna stopa (u koju su uključeni i skriveni troškovi banaka) veća je za nekoliko procenata i upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente. Uz to postoje i dodatni troškovi kada se podiže novac sa bankomata kod drugih banaka.
„Korišćenjem kartice klijent može da vrati dio ili cijeli dug, kao i da ponovo koristi novac koji se oslobađa izmirivanjem dospjelih obaveza. U praksi je češća ova druga situacija što stvara sliku da klijent nikada ne izlazi iz začaranog kruga. Preporuka je da se uplaćuje veći iznos duga umjesto minimalnog, jer je onda kamata manja. Ako imaju veliki dug rješenje je da uzmu neki kredit i zatvore karticu jer će im kamata biti manja”, kazao je “Vijestima“ sagovornik iz bankarskog sektora.
U CBCG su kazali da učeće duga po kreditnim karticama i minusima od 41,8 miliona eura čini 4,7 odsto ukupnog kreditnog zaduženja.
Građani su iskoristili 52 odsto ukupnog limita koji su im banke odobrile u korišćenju ta dva proizvoda što je za 1,6 procentnih poena manje u odnosu na januar prošle godine.
Preko kartica zaduženje do tri plate
U Sosijete ženeral Montengro banci objašnjavaju da im je politika odobravanja kartica i minusa u ovoj ista kao u prošloj godini. Za oba proizvoda nužno je biti klijent banke. U minus se najviše može otići do visine jedne plate ili penzije, a preko kartica najviše do tri primanja.
„Ali svakako se iznos odobrenog limita mora uklopiti u kreditni bonitet klijenta. Naplata potraživanja je definsana bankarskim procedurama i trudimo se da tu naplatu aktivno pratimo“, kazali u u Sosijete ženeral banci.
Provjere i za produženje kartice, problem kad klijent dobije otkaz
Bankari zvanično ne žele da govore da li imaju problema u naplati duga za ta dva proizvoda. Posljednjih godina pooštrili su uslove za izdavanje tako što smanjuju kreditne limite, traže dodatnu dokumentaciju za produženje roka važenja kartice umjesto njenog automatskog produženja…
„Po podacima banaka u kreditnom registru za 5.748 kreditnih kartica i 8.251 tekući račun su evidentirana kašnjenja plaćanja iznad mjesec dana, što čini ukupno 11,28 miliona“, saopštili su iz CBCG. U NLB Montenegrobanci ova dva proizvoda odboravaju klijentima čije firme moraju biti na listi banke, a limiti zavise od bonitetne grupe za firmu.
„Novina je da reizdavanje kartica zahtijeva obnovu dokumentacije i ponovno revidiranje boniteta klijenta. Imamo problem u naplati, ako je klijentu prestao radni odnos, a firma nas o tome nije obavijestila”, rekli su u NLB Montenegrobanci.
U Hipo Alpe Adria banci redovnim klijentima limite odboravaju u zavisnosti od boniteta, karticu može da dobije i neko ko nije redovni klijent ako ima obezbjeđenje koje banka traži. Kartica se automatski obnavlja ako klijent redovno izmiruje obaveze.
Bonus video:
