Zanatsko-preduzetnička komora (ZPK) pozvala je inspekcijske organe da od ove godine počnu u potpunosti da primjenjuju Zakon o inspekcijskom nadzoru, jer će se na taj način suzbiti siva ekonomija i tek tada će postojati slobodno tržište.
Izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO), Boris Marđonović, kazao je da puna primjena Zakona znači da se inspekcijski organi najprije najave, daju razuman rok za uklanjanje eventualnih nedostataka, urade administrativnu ili fizičku provjeru pa tek onda napišu kaznu.
“Tako ćemo zaista suzbiti sivu ekonomiju, budžet će u svakom smislu biti veći i tek tada ćemo imati slobodno tržište, jer je do sada privreda radila po pravilima nelegitimne konkurencije. Danas je naše društvo dovoljno zrelo za jedan novi društveni konsenzus i promjenu ovakve paradigme”, rekao je Marđonović agenciji Mina-business.
Što se tiče konkretnih predloga za ovu godinu, Marđonović smatra da bi trebalo povećati granicu za registraciju poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa dosadašnjih 18 hiljada EUR na 36 hiljada EUR.
“Naime, u posljednje vrijeme primjećujemo tendenciju razvoja uslužnog zanatstva koje ima veoma malo ili nema ulaznih faktura. Za njih registracija na PDV po prelasku obrta od 18 hiljada EUR znači podizanje cijena usluga prema krajnjim potrošačima za 19 odsto što je bolno za potrošače i što opet koristi siva ekonomija”, objasnio je Marđonović.
Prema njegovim riječima, povećanje te granice neće smanjiti atraktivnost poreskog kredita kod preduzetnika i privrednih društava koja kupuju robu i sirovine. Isto to su uradili Hrvati, Makedonci i druge države u regionu i šire slijedeći primjere država članica Evropske unije (EU).
“Mogu da shvatim da jednoj mladoj državi nijesu prioritet šarolika i mnogobrojna mala i srednja preduzeća, ali ne mogu da shvatim da se ne primjenjuje zakon. Ne može biti da danas inspekcija još ne ulazi u objekte na kojima nema naziva firme. Ne može biti ni to da se u medijima i na internetu još reklamiraju nelegitimne zanatske usluge bez ikakvih sankcija, a postoje čak i materijalni dokazi”, ocijenio je Marđonović.
Osim toga, kako smatra, inspekcijske službe ne rade svoj posao na potpuno zakonit način.
“Već nekoliko godina dobijamo izvještaje od vlasnika mikro, malih i srednjih preduzeća da inspektori upadaju u njihove radnje, veoma često bahato, nenajavljeno i bez ikakvog dokaza o sumnji da bi prethodno obavještenje subjekta nadzora umanjilo efikasnost inspekcije”, precizirao je Marđonović.
Inspektori, kako je rekao, kažnjavaju bez upozorenja i davanja razumnog roka za otklanjanje eventualnih nedostataka i time krše načelo preventivnosti.
“Pri tome često objasne da moraju barem za nešto da vas kazne, jer imaju navodnu kvotu koju moraju da ispune. Time demonstriraju samovolju i ruše ugled države u očima građana. Osim toga, objavljivanje naziva kažnjenih firmi u javnosti je ne samo povreda službene tajne, nego se i nanosi šteta imidžu preduzeća”, smatra Marđonović.
Na pitanje koje su to najozbiljnije barijere za zanatska preduzeća, Marđonović je rekao da su to nepostojanje sistema zanatskih kvalifikacija i siva ekonomija.
“Kada kažem da mi nemamo nikakav sistem zanatskih kvalifikacija, mislim prije svega na praktično osposobljavanje u preduzećima koje smo imali do 70-ih godina, čak i u industrijskom zanatstvu”, precizirao je Marđonović.
Da bi se stvari pomjerile sa mrtve tačke, Marđonović je rekao da su pokrenuli sistem majstorskih obuka koje će omogućiti kvalifikacije iste vrijednosti kao u državama članicama EU odnosno međunarodno priznavanje.
“To znači da će prvi zanatski majstori u Crnoj Gori imati ne samo otvoren pristup tržištu rada i poslovnom nastanu, nego i prekograničnim uslugama što će nas konačno izvesti iz gastarbajterskog usuda koji nas prati generacijama unazad”, smatra Marđonović.
On je pozvao ministarstva prosvjete i ekonomije da noveliraju ključne zakone za razvoj srednjestaleške privrede i prilagode ih njenim realnim potrebama i izazovima.
To se odnosi, prije svega, na Zakon o državnoj upravi i uredbu o organizaciji njenog rada u kojoj, na primjer, Ministarstvo ekonomije nema nadležnosti u oblasti zanatskog obrazovanja i stručnog osposobljavanja ili Zakon o stručnom obrazovanju koji još preferira školski sistem sticanja zanatskih kvalifikacija, pa sve do Zakona o zanatstvu u kojem ima nedorečenih javnih ovlašćenja.
“Dokle god ove dvije institucije ne budu sistemski umrežene, efekti njihovog rada će mimoilaziti sektor zanatstva”, dodao je Marđonović.
Prema njegovim riječima, drugi gorući problem u zanatstvu je izuzetno veliki uticaj sivog tržišta na ovaj sektor.
“U komunikaciji sa nadležnim ustanovama još dobijamo odgovor da država nema dovoljno kapaciteta da utiče na sivu zonu u zanatstvu, a ja bih rekao da još nema posvećenosti. Prema njihovom mišljenju, teško je, navodno, razdvojiti zanatstvo od trgovine”, rekao je Marđonović.
On je naveo da se možda mora objasniti inspektorima da je pekar svako ko od vreće brašna pravi i prodaje, direktno ili posredno, kruh i peciva, automehaničar svako ko vrati bezbjedno servisirano ili popravljeno motorno vozilo, zidar svako ko izgradi ili renovira objekat i tako redom za 130 zanatskih zanimanja u osam sektora.
“U svakom od njih je uticaj sivog tržišta kamen spoticanja za razvoj”, zaključio je Marđonović.
Bonus video:
