Visoke kazne koje se izriču preduzećima prilikom inspekcijskih kontrola često mogu biti presudne za njihov opstanak, upozorili su privrednici na sastanku u Privrednoj komori (PKCG), dok su predstavnici inspekcijskih službi poručili da je poštovanje propisa i standarda neophodno.
Predstavnik nikšićkog Neckoma, Žarko Glušica, upozorio je da su propisane kazne prilikom inspekcijskog nadzora veoma visoke, pogotovo u postojećim uslovima poslovanja, zbog čega mogu biti presudne za opstanak brojnih preduzeća.
„Uslovi poslovanja su teški i svaki cent je važan za opstanak preduzeća, tako da visoke kazne, od po nekoliko hiljada eura, koje se izriču prilikom inspekcijskih kontrola, mogu biti presudne za njih“, rekao je Glušica na okruglom stolu o unaprijeđenju poslovanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora, koji je organizovala PKCG u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove.
On je kazao da je privrednicima neophodna pomoć i podrška inspekcijskih organa, kako bi se našao mehanizam da se upoznaju sa novinama u zakonskim propisima prije nego što kazne budu izrečene.
„I minimalna kazna je kazna, jer sva preduzeća nijesu u istom položaju. Zato je potreban ljudski pristup i da se nađe mehanizam koji bi doprinio poboljšanju saradnje i poslovanja“, naveo je Glušica.
Predstavnik cetinjskog Interprodukta, Ivan Mijušković, upozorio je na problem sivog tržišta, odnosno nemogućnosti da se nelegalni proizvođači uvedu u legalne tokove.
„Izgleda da inspekcija kontroliše samo legalne proizvođače koji poštuju pravila i uvode standarde“, kazao je Mijušković.
Privrednici su ocijenili da bi se smanjivanjem sivog tržišta otvorio prostor za regularno poslovanje, čemu bi doprinijelo i bolje poznavanje propisa.
Predstavnik preduzeća Stadion, Snežana Terzić, kazala je da klijenti te firme, maloprodavci, često nijesu upoznati sa popisima, zbog čega se dešava da prilikom kontrole potpišu zapisnik, koji kasnije nije moguće objasniti.
„Možda ne znamo sve detalje pa griješimo. Dešavale su se banalne stvari da, na primjer, inspektor odlijepi deklaraciju s proizvoda i zbog toga kazni trgovca, jer je zakonom propisano da to ne smije da se desi“, saopštila je Terzić.
Predstavnik Inpeka, Milko Beljkaš, smatra da bi trebalo donijeti podzakonska akta kojima će se urediti oblast proizvodnje brašna.
On je upozorio i na nepostojanje registra pekarskih proizvoda, zbog čega se ne zna iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji pekarska industrija plaća državi.
Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, kazala je da se prilikom sprovođenja inspekcijskog nadzora nedovoljno primjenjuju načela koja propisuje zakon, kao što su preventivnost, srazmjernost i istina.
Pivrednici se, kako je dodala, često žale i na nejednako tumačenje propisa i izricanje nesrazmjerno visokih kazni u pojedinim slučajevima.
„Privrednici smatraju da je pojedinačne propuste u svakodnevnom radu potrebno odvojiti od namjernog kršenja i ugrožavanja bezbjednosti hrane, kako ih inspekcija često kvalifikuje“, rekla je Filipović.
Ona je navela da se privrednici žale i na nemogućnost da se u skladu sa načelima inspekcijskog nadzora utiče na to da u slučajevima formalnih propusta inspekcija makar prvim zapisnikom ukaže na propust i dozvoli određeni rok za korekciju, bez izricanja novčane kazne.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove, Božidar Vuksanović, kazao je da bi inspekcijski organi trebalo da pomažu preduzećima koja žele legalno da rade, dok bi sa druge strane te firme trebalo da budu zainteresovane za legalno poslovanje.
On je naveo da je opredjeljenje Uprave da, u otvorenom odnosu sa privrednicima, doprinese rastu nivoa svijesti o potrebi poštovanja propisa, pravila, procedura i standarda, kao i razvijanja sistema upravljanja kvalitetom, sistema sigurnosti i zdravlja na radu.
„Na taj način će se diskreditovati argumenti onih, koji isključivo u ime profita, na crnogorsko tržište stavljaju nebezbjedne proizvode, zaboravljajući da su pravila igre temelj svake civilizacije“, kazao je Vuksanović.
On je dodao da su Zakonom o inspekcijskom nadzoru utvrđena načela inspekcijskog nadzora, među kojima i načelo preventivnosti, koje se ne može ekstenzivno tumačiti. To načelo se, kako smatra, mora posmatrati u kontekstu činjenice da li se radi o prekršaju zbog kojeg je neophodno preduzimanje neke od propisanih privremenih mjera, kao što je oduzimanje robe ili zabrana prometa ili obavljanja djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi, ili je u pitanju prekršaj kojim se ugrožava javni i interes građana i preduzeća.
Vuksanović je naveo da se Uprava za inspekcijske poslove za primjenu načela preventivnosti, ali ne i ukoliko će to biti faktor koji će se koristiti za razne manipulativne radnje.
On je saopštio da je Uprava prošle godine obavila 133 hiljade kontrola, među kojima je u četiri hiljade slučajeva preventivno djelovala.
Glavni tržišni inspektor, Nada Đurđić, kazala je da inspekcijski organi veoma često primjenjuju načelo preventivnosti, što potvrđuje podatak da mjere ukazivanja čine 44 odsto ukupno izrečenih.
Inspektori se, prema njenim riječima, uglavnom opredjeljuju na izricanje minimalnih kazni, kako bi primorali privrednike da poslovanje usaglase sa privredom.
„Pokušajte da na početku nadzora otklonite nepravilnosti koje inspektori utvrde, jer kako se dublje ide u postupak, mjere postaju sve represivnije“, navela je Đurđić.
Glavni veterinarski inspektor, Mirjana Drašković, saopštila je da primjena načela preventivnosti treba da spriječi sve negativne posljedice do kojih bi moglo da dođe, ali Veterinarska inspekcija nije uspjela da minimalnim kaznama obezbijedi poštovanje pravila i zaštitu zdravlja potrošača.
Ona je navela primjer nepoštovanja propisa predviđenih za usitnjeno i oblikovano meso, za koje se često koriste aditivi, iako se ono ne pakuje, odnosno odmah se prodaje.
„Proizvođači treba da obrate pažnju prilikom organizovanja proizvodnje, kako sjutra ne bi bilo prigovora“, kazala je Drašković.
Glavni zdravstveno-sanitarni inspektor, Višnja Orban, podsjetila je da je to visokorizična oblast u kojoj se rijetko primjenjuju preventivne mjere.
Zdravstveno-sanitarna inspekcija je prošle godine, prema njenim riječima, uzela 3,8 hiljada uzoraka, mešđu kojima je 33 odsto bilo neispravno.
Inspekcija je podnijela i dvije krivične prijave, jer je smatrala da je u tim slučajevima bilo ugroženo zdravlje ljudi.
Bonus video:
