Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović uputio je dopis čelnicima Svjetske banke (SB) u kojem je tražio povratne informacije u vezi činjenice da je, ističe Damjanović, kancelarija SB zadužena za Crnu Goru imala visoku toleranciju problematičnog ponašanja Centralne banke (CBCG), što je dovelo do nove krize u bankarskom sektoru. Guverner CBCG je Radoje Žugić od septembra 2016. godine.
Dopis je upućen, između ostalog, potpredsjedniku SB Kirilu Muleru, regionalnoj direktorki SB za Zapadni Balkan Lindi van Gelder i šefu Kancelarije SB za Crnu Goru Emanuelu Salinasu.
Damjanović je za “Vijesti” kazao da je u dužem periodu sarađivao sa visokim zvaničnicima SB i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i da cijeni njihov angažman u vezi uspostavljanja stabilnosti finansijskog sektora u Crnoj Gori tokom dugog perioda tranzicije, te da je u dopisu ukazao na neadekvatan nadzor, odnosno, visoku toleranciju problematičnog ponašanja crnogorskih monetarnih vlasti od strane regionalne kancelarije SB zadužene za Crnu Goru. “Zabrinut, kao građanin i poslanik, povodom aktuelnih dešavanja u bankarskom sektoru, koja rezultiraju stečajima, privremenim mjerama i optužbama za pranje novca u pojedinim bankama, uputio sam dopis na više relevantnih adresa u SB i drugim međunarodnim finansijskim institucijama. Neposredan povod je bilo obraćanje regionalnog direktora SB zadužene za Crnu Goru u izjavi za javnost 10. decembra prošle godine, koja je u momentu kulminacije krize u bankarskom sektoru govorila o “impresivnom poslu CBCG” i o “aktivnostima CBCG koje su ojačale finansijski sistem”. Na taj način je zapravo abolirao onoga koji je ključni krivac za najnoviji haos u bankarskom sistemu i opravdano uznemirenje ogromnog broja građana, odnosno bankarskih klijenata”, objasnio je Damjanović. On je istakao da zbog budućih aktivnosti postoji potreba da se razjasni navedeno ponašanje pojedinih međunarodnih zvaničnika i da o tome budu upoznati i njihovi pretpostavljeni u centrali SB. Damjanović je naveo i da ne treba zaboraviti da i kreditni rejting države i buduća finansijska podrška zavisi od stavova i ocjena ovih međunarodnih institucija.
Aktuelna dešavanja u bankarskom sektoru, prema njegovim riječima, su vrh ledenog brijega, a korijene imaju u neadekvatnom i nestručnom obavljanju regulatorne uloge od strane odgovornih u CBCG u dužem periodu.
“Činjenice da se dugogodišnjim pranjem novca u više crnogorskih banaka pozabavio specijalni istražni policijski tim, a ne ‘supervisor’ kome je to bila nadležnost, kao i otvaranjem stečaja za sada u jednoj banci, sa dubiozama većim od stotinu miliona eura u problematičnim bankama, govore same za sebe o alarmantnoj sutuaciji. Rješenje neće doći ni medijskim spinovima, ni ćutanjem odgovornih, već hitnom reakcijom države i jasnim adresiranjem političke i druge odgovornosti. Licemjeran je i pokušaj da se ‘kupi’ politička podrška Skupštine time što će se održati tzv. ‘kontrolno saslušanje’ odgovornih u CBCG od strane jednopartijskog skupštinskog odbora u kojem sjede i najbliži srodnici lica visokopozicioniranih u CBCG”, istakao je Damjanović. On je dodao da je Odbor za ekonomiju početkom jula prošle godine, “jednoglasno” podržao izvještaj o radu CBCG koju sada treba da “saslušava o stanju u bankarskom sektoru.”
“No, nakon nedavnog uprezanja dva skupštinska odbora za interes jedne problematične kompanije, ni ovaj igrokaz nije iznenađenje, već mjera posrtanja dijela crnogorskog parlamenta. Aboliranju odgovornih neće doprinijeti ni pokušaji da se u pomenutu farsu uplete i zatražena podrška od Udruženja banaka, bez obzira na napore posljednjih dana u tom pravcu”, poručio je Damjanović.
Tužilaštvo da radi neselektivno
Damjanović očekuje da tužilaštvo neselektivno i brzo uradi svoj dio posla povodom sumnji u pranje novca za sada u dvije, a moguće i u još nekim bankama u poslovim e-komerca, odnosno e-gemblinga. “U tom smislu sam se već obraćao tužilaštvu, dobio određene odgovore, a nastaviću da iskazujem kontinuirano interesovanje oko toka istražnog, odnosno krivičnog postupka. Najmanje što treba našem društvu nakon ‘piramidalnih’ banaka i ‘of-šor’ bankarstva 90-ih i 2000-ih jesu optužbe za pranje stotina miliona eura, odnosno milionske poreske utaje. Zato blagovremeno ukazujem i na mogućnost da se kroz proces dokapitalizacije na koji se pokušavaju natjerati ovih dana djelovi domaćeg i ‘of-šor domaćeg’ biznisa, u zamjenu za ‘spasavanje’ pojedinih, ne obnove novi kanali pranja novca kao svojevrsne nagrade. Cijena takvih potencijalnih aranžmana biće izuzetno velika i cjelokupan bankarski i finansijski sektor dovešće do ivice provalije”, istakao je Damjanović.
Bonus video:
