Vlada je predloženim izmjenama zakona o porezu na nepokretnosti zatražila drastično povećanje poreske stope za poljoprivredno zemljište, površine preko 20 hiljada kvadrata, koje se ne obrađuje.
Predloženo je da godišnji porez iznosi tri do četiri odsto vrijednosti nekretnine. Sadašnja stopa je 0,1 do 1 odsto i za zemljište koje se ne obrađuje može da se poveća za 50 odsto. To znači da sada, zavisno od odluke opštine, može da iznosi od 0,15 do maksimum 1,5 odsto vrijednosti nekretnine.
Poslanici SDP-a Damir Šehović i Mićo Orlandić predložili su amandmanima da se ova granica poveća na 150.000 kvadrata. U obrazloženju navode da bi vladinim rješenjem značajno bili opterećeni oni koji nemaju mogućnost za ekonomsku valorizaciju svog poljoprivrednog zemljišta.
“Korišćenje poljoprivrednog zemljišta je često otežano i neisplativo za staračka domaćinstva, kod zemljišta lošeg kvaliteta (pašnjaci, bare, močvare i sl.), zemljišta udaljenog od puteva, ili na većim nadmorskim visinama. Međutim, vlasništvo na krupnom posjedu preko 150 hiljada kvadrata daje mogućnost za ekonomsku isplativost”, smatraju Šehović i Orlandić.
Predložili su i da opštine oslobode poreza registrovane poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom, doradom, pakovanjem i preradom domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Na jučerašnjem zasjedanju parlamenta najviše rasprave bilo je o predlogu vlade da se najniža stopa tog poreza poveća sa sadašnjih 0,10 na 0,25 odsto tržišne vrijednosti nekretnine.
Opozicija je ocijenila da bi to stvorilo dodatne namete građanima i pozivaju Vladu da ispuni zahtjeve opština koje traže da se ne povećava poreska stopa. Predložili su i da se predlog povuče kako bi se postigao konsenzus o spornim pitanjima.
Rasprava o tom aktu završena je juče, a poslanici će se o njemu naknadno izjasniti.
Ministar finansija Radoje Žugić ističe da novim predlozima pokušavaju da liječe ranjivost u javnim finansijama opština, te da će opštine dodatno naplatiti 21 milion eura.
“Najniža stopa je utvrđena na osnovu prosječne na državnom nivou koja iznosi 0,26 odsto”, kazao je Žugić.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić pozvao ga je da povuče predlog pa da se nađu rješenja koja će svima koristiti.
Žugić se nije saglasio da povuče zakon. Objasnio je da njime obavezuju opštine da budu ažurnije u naplati svojih prihoda, te da zbog njihovog poslovanja mogu biti ugrožene i državne finansije.
Sporni stanovi za turizam
Odvojenim amandmanima Neven Gošović, Šehović i Orlandić predlažu da se briše Vladino rješenje kojim se poreza na nekretnine oslobađaju sekundarni stambeni objekti koje vlasnik ne koristi za stanovanje, već izdaju u zakup turističkim organizacijama i agencijama.
Oni smatraju da su moguće zloupotrebe sa fiktivnim ugovorima sa agencijama da bi se izbjeglo plaćanje poreza.
Takođe traže da se izmjena zakona primjenjuje od januara 2016. godine.
Spreman je da se amandanski poprave rješenja.
Neven Gošović (SNP) predložio je amandman da se zadrži postojeća najniža stopa tog poreza od 0,1 odsto.
Završena je raspava o izmjenama zakona o poreskoj administraciji koji, prema riječima Žugića, treba da dodatno suzbije sivu ekonomiju i poboljša poresku disciplinu.
Bonus video:
