Hipo Aple Adria banka spremila je ponudu za klijente koji imaju kredite vezane za švajcarski frank sa povoljnijim uslovima za vraćanje, ali uz uslov da se kredit konvertuje (prebaci) u euro po kursu koji važi na dan podnošenja zahtjeva za konverziju, saznaju “Vijesti” iz više izvora.
Ponuda uključuje nižu kamatnu stopu, grejs period od godinu i duži rok otplate kredita, što je i preporuka Centralne banke (CBCG). Ona važi za klijente koji ne zaostaju sa uplatama duže od tri mjeseca i one koji kasne sa vraćanjem duže od tog perioda, ali po različitim uslovima. Banka je već započela pregovore sa klijentima o toj ponudi.
Ponuda je dostavljena juče guverneru CBCG Milojici Dakiću. On se prije nekoliko dana sastao za glavnim izvršnim direktorom Hipo Alpe Adria banke Kristoferom Šoenom, sa kojim je razgovarao o tom problemu.
Centar za zaštitu potrošača je u ime oko 300 klijenata (ukupno ih je oko 500) podnio tužbu Osnovnom sudu protiv Hipo banke. Traže da im kredit konvertuju u euro po kursu koji je važio na dan kad su odobreni. Sporan im je iznos duga koji je rastao nakon što je većina značajan dio isplatila. Kurs franka je ojačao, što je povećalo rate kredita i u Crnoj Gori.
Prema ponudi Hipo, klijentima koji ne zaostaju u plaćanju mjesečnih rata duže od 90 dana, ako prihvate konverziju u eurima, nudi se smanjenje kamatne marže (dio kamatne stope) za 15 odsto u odnosu na onu koju su ugovorili, a umjesto tromjesečnog libora na maržu se dodaje tromjesečni euribor. Libor i euribor je cijena novaca koji banka pozajmljuje na tržištu, a zajedno sa maržom čine ukupnu kamatnu stopu. Pojednostavljeno, ako je klijent za kredit u švajcarskim francima ugovorio ranije maržu od četiri odsto i tromjesečni libor, sada nakon konverzije za 15 odsto ima manju maržu koja bi iznosila 3,40 odsto. Kada se na to doda tromjesečni euribor ukupno kamatna stopa bi bila 3,48 odsto.
“Na zahtjev klijenta može se odobriti grejs period od 12 mjeseci, pri čemu bi u tom periodu plaćao samo kamatu, ne i dio glavnice za otplatu. Klijent na svoj zahtjev može da dobije i produženje roka otplate kredita, čime bi umanjio mjesečnu ratu. Otplata će moći da traje najkasnije do 75. godine života klijenta, ako dostavi polisu životnog osiguranja. Bez polise rok otplate je do 70 godina života”, navodi se u ponudi u koju “Vijesti” imaju uvid.
Sve troškove vezane za zaključivanje novog aneksa ugovora, usluge notara, upis hipoteke i ostale troškove promjene ugovora snosila bi banka.
“Kurs po kome bi se obavila konverzija u eurima je važeći kurs na dan podnošenja zahtjeva za konverziju, jer i banka na isti način plaća svoje obaveze prema kreditorima iz svojih deviznih pozicija po sadašnjem kursu”, stav je banke. Klijenti koji kasne sa plaćanjem duže od tri mjeseca mogu da se obrate za konverziju po povoljnijim uslovima, ali bi kreditni biro banke razmatrao svaki pojedinačni zahtjev u zavisnosti od kreditnog rejtinga klijenta i procjene rizika za banku.
Iz CBCG je juče, nakon sjednice Savjeta, preporučeno banci da intenziviraju razgovore sa klijentima kako bi pronašli rješenje vansudskim putem koje je prihvatljivo i za obje strane.
“Banci je preporučeno da razmotri da klijentima odobri produženje roka otplate, prilagođavanje kamatne stope, odobravanje grejs perioda i druge pogodnosti za klijente”, saopšteno je iz CBCG.Dozvola za rad Zapadu i Kontakt plusu
Savjet Centralne banke je odlučio da izda dozvolu za rad Zapad banci i mikrokreditnoj finansijskoj instituciji Kredit plus.
Iza banke Zapad stoji navodno ukrajinski kapital. Njen glavni izvršni direktor trebalo bi da bude Mladen Rabrenović, koji je bio na čelu Podgoričke odnosno Sosijete banke. On je i bivši član odbora direktora većinski državnog preduzeća Plantaže. Zahtjev za licencu je podnijela advokatska kancelarija sestre premijera, Ane Đukanović.
“Vijesti” saznaju da su osnivači nove MFI Nikola Radonjić, Aleksandra Ivanović i firma “Građevinarstvo i savjetovanje” čiji je Radonjić izvršni direktor.
Savjet je konstatovao da stabilnost bankarskog sektora počiva na zadovoljavajućem nivou solventnosti i likvidnosti banaka.
“Stabilnosti doprinosi poboljšanje kvaliteta aktive zbog smanjenja kredita koji kasne sa otplatom i nekvalitetnih kredita. To je dovelo do rasta profitabilnosti banaka i pozitivnog finansijskog rezultata na nivou sistema”.
Bonus video:
