Efikasna zaštita prava intelektualne svojine doprinosi ekonomskom rastu i privlači investitore, zbog čega je na državnim organima odgovornost i obaveza da spriječe njihovo neovlašćeno korišćenje i promet krivotvorene robe, saopšteno je na predavanju u Privrednoj komori (PKCG). Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović kazala je da je poznato da trgovina krivotvorenom i piratskom robom nanosi štetu nosiocima prava intelektualne svojine, dovodi preduzeća koji legalno posluju u neravnopravan položaj, utiče na smanjenje stranih investicija, a u pojedinim slučajevima kada se posebno radi o hrani i ljekovima, predstavlja ozbiljnju prijetnju po zdravlje i sigurnost potrošača.
„Zaštita prava intelektualne svojine podstiče ljudsko stvaralaštvo, pomjerajući granice nauke i tehnologije i obogaćujući svijet književnosti i umjetnosti. Njena efikasna zaštita dio je okvira neophodnog u postupku međunarodnih integracija“, rekla je Filipović na predavanju Značaj zaštite prava intelektualne svojine koje organizuje PKCG i Uprava carina. Ona je navela da registracija kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore kod Zavoda za intelektualnu svojinu potvrđuje da i PKCG prepoznaje da zaštita prava intelektualne svojine podstiče proizvodnju i širenje znanja i asortimana kvalitetnih proizvoda i usluga.
„Kreiranje i afirmacija znaka za kvalitetan i prepoznatljiv crnogorski proizvod je izazov. Promotivnim aktivnostima postiže se prepoznatljivost i povjerenje, što je podsticaj za intenzivniju zastupljenost na domaćem tržištu i ravnopravno uključivanje u međunarodnu trgovinu“, navela je Filipović. Pomoćnik direktora Uprave carina, Snežana Vučković kazala je da sve veća zastupljenost krivotvorene robe posljednjih godina predstavlja globalni problem, pa je iz tog razloga na vladama i organima za sprovođenje mjera za zaštitu prava intelektualne svojine odgovornost i obaveza da spriječe neovlašćeno korišćenje prava intelektualne svojine i promet krivotvorene robe.
„Uloga carinskog organa je da spriječi promet krivotvorene robe, jer je carinska služba na prvoj liniji u borbi protiv unošenja ove robe, koja prema procjenama Svjetske carinske organizacije čini oko 90 odsto zaplijenjene robe u Evropi, a 70 odsto zaplijenjene robe u svijetu“, rekla je Vučković. Prema podacima Međunarodne privredne komore, krivotvorena roba ima udio pet do sedam odsto u svjetskoj trgovini, a asortiman robe koja se krivotvori je veoma širok, pa se osim brojnih naizgled neopasnih roba, kao što su brendirana odjeća, satovi i torbe, krivotvori gotovo sve, od djelova za automobile i avione, alkoholnih pića, igračaka za djecu, kozmetičkih proizvoda, ljekova i hrane za bebe, što predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje i sigurnost svih.
„U tom cilju u oblasti zaštite prava intelektualne svojine naše aktivnosti smo usmjerili na stalne kontrole robe za koju se sumnja da povrjeđuje prava intelektualne svojine, koje sprovodimo kako po zahtjevu nosioca prava, tako i po službenoj dužnosti“, kazala je Vučković. Ona je podsjetila na javnu kampanju koja je uspješno realizovana u decembru prošle godine, u saradnji sa Zavodom za intelektualnu svojinu i Tržišnom inspekcijom pod sloganom Falsifikati koštaju više, kupujem originale.
Samostalni savjetnik za žigove i industrijski dizajn u Zavodu za intelektualnu svojinu, Vanja Jurišević objasnila je da je žig pravo kojim se štiti znak koji se u prometu služi za razlikovanje robe odnosno usluga jednog preduzeća ili građaninm od slične robe drugog.
„Taj znak se može sastojati od riječi, slova, slogana, slika, brojeva, crteža, boje, trodimenzionalnih oblika i muzičkih fraza, pod uslovom da su svi oni pogodni za razlikovanje robe i usluga jednog preduzeća ili građanina od istovjetne ili slične robe drugog“, dodala je Jurišević. Prema njenim riječima, da je zaštita žiga značajna govori i podatak da je od 2008. godine od otvaranja Zavoda registrovano i upisano u njegov registar 11,45 hiljada žigova, pa preko Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu registrovano je čak 25,41 hiljada žigova.
Predstavnici nadležnih državnih organa upoznali su učesnike sa sistemom zaštite prava intelektualne svojine u Crnoj Gori, praksom u dosadašnjim postupcima i ukazali na štetne efekte koji nastaju kršenjem ovih prava. Predavanje je namijenjeno proizvođačima, uvoznicima, špediterima, kao i svim zainteresovanim preduzećima i građanima.
Bonus video:
