Za sektor energetike u Crnoj Gori ova godina biće veoma značajna zbog planirane proizvodnje struje iz malih hidroelektrana, početka izgradnje vjetroelektrane na Krnovu i donošenja odluke o gradnji drugog bloka Termoelektrane, ocijenio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić.
On je u intervjuu agenciji Mina-business naveo da je do sada izdato 16 građevinskih dozvola za male hidroelektrane (mHE), a nije se odustalo ni od gradnje hidroelektrana (HE) na Morači.
“To je projekat od koga se nije odustalo. Vlada intenzivno traži partnera koji bi bio spreman da uloži sredstva u realizaciju projekta i dosadašnji razgovori sa stranim investitorima i visokim predstavnicima pojedinih zemalja potvrđuju da interesovanje za ovaj projekat postoji”, saopštio je Kavarić.
On očekuje da će gradnja drugog bloka TE Pljevlja početi ove godine, što je jedna od važnijih tema usaglašavanja sa italijanskom kompanijom A2A, koja će prethoditi dogovoru o upravljanju Elektroprivredom (EPCG).
“Vlada, kao većinski vlasnik i akcionar u EPCG, spremna je da odmah donese odluku o njegovoj realizaciji i očekujemo od našeg partnera da u najkraćem mogućem roku definiše svoj stav po tom pitanju. Svakako da je očekivanje da odluka o realizaciji ovog projekta bude donijeta u ovoj godini i da će to biti godina kada će početi izgradnja drugog bloka”, kazao je Kavarić.
Vlada je, kako je dodao, imajući u vidu performanse ovog projekta i značaj njegove realizacije, potpuno otvorena za dogovore po pitanju finansiranja.
“Sopstvena ili kreditna sredstva ili uvođenje još jednog partnera sa kojim će rizik biti podijeljen – sve opcije su otvorene i od konačne odluke o načinu finansiranja zavisiće dinamika realizacije projekta”, rekao je Kavarić.
Vjetroelektrane po stavkama iz ugovora
Prema njegovim riječima, projekti izgradnje vjetroelektrana (VE) Krnovo i Možura realizuju se u okviru faza i perioda definisanih ugovorima.
“Tako investitor za VE Krnovo, konzorcijum koji čine Ivicom Consulting iz Austrije i Akuo Energy iz Francuske, ima građevinsku dozvolu, a direktni ugovor sa investitirom i Njemačkom razvojnom bankom (KfW), kojim se omogućava odobravanje finansijskih sredstava za ovaj projekat, potpisan je u decembru. Time su stvoreni uslovi da izgradnja VE Krnovo počne sredinom ove godine”, najavio je Kavarić.
On je dodao da, kada je riječ o projektu izgradnje VE Možura, investitor, konzorcijumom Fersa Energias Renovables iz Španije i „Čelebić“ iz Podgorice, je dobio građevinsku dozvolu u decembru, nakon čega, prema ugovoru, ulazi u pripremnu fazu za izgradnju.
CGES i Terna ispunjavaju obaveze
Prema riječima Kavarića, projekat povezivanja elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom se razvija zadovoljavajućom dinamikom i u ovom trenutku se može reći da obje strane u projektu i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Terna ispunjavaju ugovorne obaveze.
“Mora se imati u vidu činjenica da je riječ o izuzetno ozbiljnom i kompleksnom projektu vrijednom skoro milijardu eura i čiju realizaciju su u godini za nama pratili brojni izazovi. Upravo iz razloga što njegova realizacija uključuje više aktera, svi zajedno moramo uložiti maksmalne napore da bi se projekat efikasno realizovao”, poručio je Kavarić.
Što se tiče stanja na terenu i obaveza koji izvršava CGES, u prošloj godini je, kako je naveo, riješen veliki broj imovinsko-pravnih odnosa, obezbijeđeno zemljište za izgradnju dalekovoda, dobijene građevinske dozvole, a izvođači za izgradnju dvije dionice dalekovoda Lastva – Pljevlja pripremaju potrebnu projektnu dokumentaciju i obavljaju pripremne radove u segmentima za koje su se stekli uslovi.
“U CGES-u najavljuju da će u ovoj godini krenuti radovi na sva tri lota, što podrazumijeva radove na trafostanici u Lastvi i na dvjema dionicama dalekovoda, i to Lastva-Čevo i Čevo-Lastva. Ukupna procijenjena vrijednost projakata u sva tri lota je oko 60 miliona eura, od čega će minimalnih 15 miliona biti investirano u ovoj godini”, kazao je Kavarić.
On je dodao da se, nakon dobijanja načelne saglasnosti od hrvatske Vlade, u bliskoj budućnosti očekuje postavljanje dijela podmorskog kabla.
Realizovati infrastrukturne projekte vezane za gas
Na pitanje kakve su mogućnosti za uvođenje sistema za snabdijevanja gasom u Crnoj Gori, odnosno realizaciju projekta kojeg je nedavno pokrenula EU, Kavarić je odgovorio da je Crnoj Gori u interesu da učestvuje u svakom projektu kojim se može uraditi gasifikacija.
“S obzirom na naše malo tržište, treba iskoristiti svaku šansu koja nam se na tom polju pruža. Zato aktivno participiramo i nastojimo da sa drugim zemljama regiona realizujemo infrastrukturne projekte vezane za gas, koji bi mogli proći i kroz Crnu Goru”, naveo je Kavarić.
On je kazao da tu, prije svega, misli na projekat Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), koji predstavlja Vladin prioritetni projekat sa aspekta gasifikacije Crne Gore.
Podršku realizaciji projekta Južnog gasnog koridora Vlada je, kako je podsjetio, pružila kroz pripremu Memoranduma o razumijevanju i saradnji na projektu izgradnje IPA-a, zaključenog u decembru 2013. između Azerbejdžana, Albanije, Hrvatske i Crne Gore.
“EU je upravo ovom projektu dala prioritet u smislu gasifikacije ovog dijela Evrope”, rekao je Kavarić.
U prilog tome, kako je dodao, ide činjenica da je Crna Gora aplicirala i od EU dobila grant od 500 hiljada eura za izradu studije pod nazivom Master plan gasifikacije Crne Gore – Prioritetni projektni portfolio u Crnoj Gori, koja će bliže analizirati potrebe Crne Gore za potrošnjom gasa i način razvijanja gasne infrastrukturne mreže.
Rad na projektu izrade Master plana gasifikacije počeo je u novembru, a očekivanje je da će biti završen najkasnije do novembra ove godine.
“Sve ovo je usko povezano sa projektom izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda koji će biti šansa da prirodni gas dođe u Crnu Goru, a ukoliko ovaj energent pronađemo u našem podmorju, to će biti dodatna šansa da gas sami plasiramo”, smatra Kavarić.
Pregovori sa naftnim kompanijama nakon praznika
On je, govoreći o istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju, kazao da je finalni korak u ovoj fazi realizacije projekta napravljen nedavnim usvajanjem Pregovaračke platforme na bazi koje će Vlada voditi buduće pregovore sa ponuđačima.
“Pregovorački postupak je koncipiran tako da država kroz proces pregovora dobije više od onoga što je dobijeno inicijalnim ponudama. Sva neophodna zakonska regulativa iz ove oblaste, kao i modeli ugovora o koncesiji, je pripremljena. Stopa poreza države po ovom osnovu je definisana na 54 odsto, što zajedno sa koncesionim naknadama za proizvodnju, u zavisnosti od proizvodnje kompanija, daje prihod državi u iznosu od 60 do 65 odsto”, naveo je Kavarić.
Planirano je, kako je kazao, da pregovori sa kompanijama počnu odmah nakon novogodišnjih praznika i ne očekuje se da će trajati dugo, tako da će Vlada već do kraja prvog kvartala dostaviti Skupštini predloge odluke i ugovora o koncesiji na usvajanje.
“Time je cijeli proces zaokružen i nakon što odabrani ponuđači potpišu ugovor, doći će i do prvih aktivnosti na terenu”, najavio je Kavarić.
Podsticati direktne strane investicije
On je rekao da Vlada nastavlja sa aktivnostima čiji je cilj da kreiraju što povoljniji investicioni ambijent.
“U toku je izrada nove Uredbe o podsticanju direktnih investicija, koja će definisati novi paket podsticajnih mjera namijenjen domaćim i stranim investitorima. Pored projekata biznis zona i klastera koje već realizujemo, radimo na njihovom unaprijeđenju i cilj je da pomenuta Uredba stvori uslove za bolji poslovni ambijent države i povećanje konkurentnosti privrede”, saopštio je Kavarić.
Takođe, cilj ove Uredbe je, kako je kazao, privlačenje novih investitora, povećanje zaposlenosti, naročito u manje razvijenim područjima Crne Gore, kao i uravnoteženje regionalnih razlika u državi.
Bonus video:
