Pljevaljski Rudnik u narednoj godini je za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja planirao proizvodnju od 1,64 miliona tona uglja, jedan odsto manje od ovogodišnje procjene ostvarenja.
U Energetskom bilansu Crne Gore za narednu godinu, koji je Vlada usvojila na sjednici prošle sedmice, navodi se da je za široku potrošnju, u koju spadaju industrija i ostali potrošači, planirana proizvodnja od 35 hiljada tona uglja.
Planiran je i izvoz uglja od 130 hiljada tona, tako da je ukupna proivodnja planirana na 1,8 miliona tona.
Plan proizvodnje uglja u Rudniku uglja Pljevlja za narednu godinu, kako je saopšteno, urađen je na osnovu planiranog režima rada TE Pljevlja.
“Napravljene su detaljne analize svih relevantnih faktora koji su od bitnog uticaja za nastavak proizvodnje na kopovima, kao i sagledavanje stanja tehničke ispravnosti rudarske mehanizacije i opreme, kapaciteta istih, analize troškova energije i materijala u prethodnom periodu i stvaranja uslova za nesmetan rad”, navodi se u dokumentu.
Za realizaciju predloženog plana za narednu godinu, kako je saopšteno, neophodno je preduzeti određene mjere i aktivnosti, među kojima je i da Elektroprivreda (EPCG) redovno plaća isporučeni ugalj TE Pljevlja na osnovu Ugovora o prodaji uglja prema planiranoj dinamici i količinama koje su utvrđene Energetskim bilansom.
U Energetskom bilansu je navedeno da potrebe potrošača za električnom energijom prevazilaze proizvodne mogućnosti EPCG, kako u energiji tako i u snazi kapaciteta.
Neizvjesnost buduće potrošnje Kombinata aluminijuma (KAP) i Željezare u narednoj godini, kako se dodaje, značajno ograničava pouzdano planiranje konzuma, a samim tim i procjenu nedostajućih količina električne energije i naftnih derivata.
“Takva situacija u energetskom sektoru iziskuje dodatno angažovanje, ne samo energetskih, već i svih privrednih subjekata, kao i nadležnih organa u Crnoj Gori, u cilju obezbjeđenja potrebnih količina svih energenata, kako se njihov nedostatak ne bi pojavio kao ograničavajući faktor ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore”, navodi se u dokumentu.
U narednoj godini bruto konzum planiran je na 3,56 hiljada gigavat sati (GWh) i pokrivaće se većim dijelom proizvodnjom iz sopstvenih izvora.
Proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana (mHE) koje su u vlasništvu EPCG i Zeta Energy planirana je na 21 GWh, što je 16 odsto manje od procjene ostvarenja u ovoj godini. Proizvodnja električne energije iz ostalih mHE planirana je na 39 GWh.
Prema iskazanim potrebama, ukupna potrošnja direktnih potrošača planirana je u iznosu od 986 GWh, što je 38 odsto više od procjene ostvarenja u ovoj godini.
Ukupni neto manjak električne energije u Crnoj Gori u odnosu na potrebe bruto konzuma iznosi 365 GWh, ili 10,2 odsto.
Nedostajuće količine električne energije će, kako je nabedeno, nabavljati blagovremeno EPCG i direktni potrošači.
Planirano je, kako se dodaje, neznatno povećanje ukupnog prometa naftnih derivata u odnosu na ovu godinu kao i naglašeno povećanje potrošnje petrol koksa, a u manjoj mjeri tečnog naftnog gasa (TNG), lož ulja i mazuta.
"Plan znatno veće potrošnje petrol koksa ukazuje da se u narednoj godini može očekivati veća proizvodna aktivnost KAP-a”, zaključuje se u dokumentu.
Bonus video:
