Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je danas predložene finansijske planove Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) i Agencije za nadzor osiguranja za narednu godinu.
Članovi Odbora će se o predlozima plana rada sa finansijskim planovima za narednu godinu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i Regulatorne agencije za energetiku (RAE) izjasniti nakon određenih dodatnih inputa Vlade i korigovanja u skladu sa njenim sugestijama.
Predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS), Veljko Zarubica, predložio da se Odbor o planu rada sa finansijskim planom RAE za narednu godinu izjasni nakon njegove korekcije u skladu sa sugestijama Ministarstva finansija. Te sugestije se odnose na smanjenje planiranog iznosa koji će biti upotrijebljen za isplatu zarada zaposlenim u tom regulatornom tijelu.
Predsjednik Odbora RAE, Branislav Prelević, kazao je da je planirani iznos od 870 hiljada eura za zarade u narednoj godini veći 2,93 odsto, između ostalog, zbog namjere da se broj zaposlenih poveća sa 29 na 32. Iz RAE su upozorili i da bi eventualno smanjenje zarada moglo prouzrokovati odliv kadra.
Poslanik DPS-a, Rešad Adrović, kazao je da se upoređivanjem dostavljenih podataka iz finansijskog plana može vidjeti da je iznos namijenjen za isplatu zarada u RAE u narednoj godini 30 odsto veći od onog iz prošle.
On smatra da je čudno i to što je predloženim finansijskim planom RAE za narednu godinu predvđen jednak procentualni rast prihoda i rashoda od 7,48 odsto na 1,39 miliona eura, odnosno oko 1,3 miliona.
„Teško je to objasniti, osim ako se radi o štimanju“, kazao je Adrović.
On je dodao da RAE u narednoj godini očekuje višak od 86 hiljada eura, isti kao i prošle godine, kada su prihodi bili deset odsto manji od planiranih za iduću.
„Iznos viška, koji se uplaćuje u budžet, iz godine u godinu je isti“, naveo je Adrović.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić, tražio je da iz RAE objasne šta se podrazumijeva pod stavkom „ostali prihodi“, koji će prema finansijskom planu regulatora naredne godine porasti 185 odsto.
„Koliko je učešće Elektroprivrede u planiranim prihodima od naknada? Naveli ste da će troškovi službenih putovanja iznositi 52 hiljade eura, što je mnogo i za Skupštinu, a za konsultantske usluge 35 hiljada. Troškovi seminara su 20 hiljada EUR, a za organizovanje međunarodnih skupova u oblasti energetike pet hiljada“, naveo je Bulajić.
Prelević je saopštio da će RAE ove godine u budžet uplatiti 290 hiljada eura, umjesto nešto preko 80 hiljada, kako je to predviđeno rješenjem Ministarstva finansija.
„Od tog iznosa 60 hiljada eura je rezerva iz prošle godine, 80 hiljada je po osnovu rješenja Ministarstva finansija, a oko 70 hiljada su neutrošena sredstva. Tako će biti i naredne godine“, kazao je Prelević.
On je dodao da su sva povećanja i smanjenja, predviđena finansijskim planom RAE za narednu godinu, opravdana.
RAE, prema riječima Prelevića, u narednoj godini očekuje ogroman posao u normativnom smislu, s obzirom na to da će biti u obavezi da, u skladu sa donošenjem novog zakona o energetici, izradi neophodna podzakonska akta.
Odbor je odložio izjašnjavanje o predloženom planu rada sa finansijskim planom EKIP-a za narednu godinu, jer očekuje dodatni inpute Vlade u vezi sa problemom tog regulatora i Pošta Crne Gore u vezi sa pokrićem troška od oko milion eura univerzalnog poštanskog servisa.
Predsjednik Savjeta EKIP-a, Šaleta Đurović, smatra da nije dobro postojeće zakonsko rješenje kojim se predviđa obaveza tog regulatora da pokrije troškove univerzalnog poštanskog servisa, ukoliko to ne uradi Kompenzacioni fond, u koji se slivaju prihodi poštanskih usluga.
Izvršni direktor Pošte Crne Gore, Milan Martinović, saopštio je da su troškovi univerzalnog poštanskog servisa, koji ima javni interes, realno prikazani i da se borba oko njihovog izmirivanja vodi već nekoliko godina.
„Pokušavamo da ovim planom obezbijedimo da se jasno navede da trošak univerzalnog poštanskog servisa ne može biti manji od onog koji je obračunala Pošta“, rekao je Martinović.
On je naveo primjer Hrvatske čiji je regulator odobrio Pošti trošak za univerzalni servis od 12 miliona eura.
„Radi se o tome da je ovo malo i nerazvijeno tržište i da se od licenci za pojedine poštanske djelatnosti ne mogu obezbijediti sredstva“, kazao je Martinović.
Finansijskim planom EKIP-a za narednu godinu predviđeno je smanjenje prihoda od 1,8 odsto na preko 4,4 miliona eura, dok će rashodi pasti 1,3 odsto na 4,18 miliona.
„Višak od 311 hiljada eura biće uplaćen u budžet“, naveo je Đurović i dodao da će bruto zarade zaposlenih u narednoj godini biti na nivou ovogodišnjih.
On je dodao da će neto zarade zaposlenih u EKIP-u naredne godine iznositi 1,07 hiljada eura, a direktora i članova Savjeta 1,3 hiljade.
Odbor je prihvatio predloženi Plan rada sa finansijskim planom Agencije za nadzor osiguranja za narednu godinu, kojim je predviđeno da planirani prihodi i rashodi budu na nivou ovogodišnjih.
Predsjednik Savjeta Agencije, Branko Vujović, naveo je da su planirali da se naredne godine pet odsto ostvarenih prihoda, odnosno oko 37 hiljada EUR, usmjeri na rješavanje stambenih pitanja, što im je zamjereno u Ministarstvu finansija.
„Nemamo drugih mogućnosti da pomognemo u rješavanju tih pitanja, a ni ovaj iznos nije dovoljan, jer bi se jedan stan mogao kupiti tek nakon nekoliko godina“, rekao je Vujović i dodao da su stimulativne mjere za zaposlene neophodne.
Članovi Odbora su upozorili predstavnike Agencije za nadzor osiguranja da u narednoj godini nijesu planirali višak prihoda nad rashodina, koji bi bio uplaćen u budžet.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, kazao je da su ostali regulatori planirali višak, a da od Agencije za nadzor osiguranja budžet u narednoj godini neće imati koristi.
Adrović je sugerisao predstavnicima Agencije za nadzor osiguranja da ne dozvole da se desi da u budžet naredne godine ne uplate novac, jer bi se tim primjerom u budućem periodu mogle povesti i druge agencije.
Predsjednik KHOV-a, Zoran Đikanović, saopštio je da taj regulator u skladu sa Predlogom finansijskog plana za narednu godinu očekuje pozitivan rezultat, sa prihodima od 850 hiljada EUR i rashodima od 835 hiljada EUR.
„Prošle godine smo imali gubitak, ove godine je to izbalansirano, što se očekuje i u narednoj“, rekao je Đikanović i dodao da je finansijski plan za narednu godinu realan.
On je dodao da je predloženi plan posljedica projekcije na osnovu iskazanog interesovanja emitenata hartija od vrijednosti.
Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, kazao je da je finansijskim planom KHOV za narednu godinu predviđeno smanjenje od 2,3 odsto, što je, kako je ocijenio, vjerovatno posljedica stanja na tržištu.
Odbor je predložio Filipa Vukovića iz DPS-a i Strahinju Bulajića iz DF-a za članove Savjeta za strane investicije.
Bonus video:
