U Skupštini je, nakon četiri dana, završena rasprava o Predlogu zakona o autoputu Bar–Boljare, a poslanici će se o njemu naknadno izjasniti.
Prema ocjeni poslanika opozicionih partija, Predlogom zakona, o kojem je raspravljano ukupno 16 sati i 15 minuta, otvara se mogućnost za sadejstvo organizovanog kriminala i korupcije.
Poslanik Demokratskog fronata (DF), Vladislav Bojović, smatra da će realizacija projekta izgradnje autoputa biti glavni izgovor za nerješavanje životno važnih pitanja građana, prije svega na sjeveru Crne Gore.
„Za poslanike DF-a posao vijeka nije gradnja autoputa, već oslobađanje Crne Gore od sprege organizovanog kriminala i korupcije. Nedostatak vladavine prava, korupcija i organizovani kriminal su daleko važnije teme od gradnje autoputa“, rekao je Bojović.
On smatra da projekat otvara mogućnost za organizovani kriminal i korupciju, jer je poznato koje firme će dobiti najviše posla prilikom njegove realizacije.
„To su firme koje imaju najviše mehanizacije, kao što je Bemax“, naveo je Bojović i pitao da li je imovina te kompanije stečena legalno i da li će prilikom realizacije autoputa biti pranja novca.
On smatra da je za 809 miliona eura, za koliko se država zadužila za gradnju prioritetne dionice autoputa, moglo realizovati mnogo više projekata koji bi bili korisniji za sjever Crne Gore.
„Tvrdim da će Pljevlja imati više štete nego koristi od ovog projekta, a šalje se i poruka da se zbog toga neće graditi drugi blok Termoelektrane (TE)“, kazao je Bojović.
On je dodao da se, nakon tri i po dana, rasprava pokazala kao neuspjela promocija ministra saobraćaja i pomorstva, Ivana Brajovića, dok su ugovor o finansiranju i predloženi zakon doživjeli fijasko, jer ne štite javni interes.
Bojović je saopštio da je pomoćnik ministra saobraćaja, Angelina Živković, još 2007. godine najavila da će naredne godine u Crnoj Gori početi gradnja dva autoputa, kao i da je bivši ministar saobraćaja, Andrija Lompar, još prije četiri godine upozoravao da bi zaduživanje za realizaciju tog projekta moglo ugroziti ekonomiju Crne Gore i povećati javni dug.
Brajović je saopštio da ambicija predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva, koji su prethodnih dana odgovarali na pitanja poslanika, nije bila promovisanje.
„Htjeli smo da vam saopštimo da smo uspješno realizovali korake za realizaciju ovog projekta, a čiji je nastup bio uspješan, ocjeniće građani“, poručio je Brajović i dodao da će podizvođače u projektu birati kineski partneri.
Živković je, odgovarajući na Bojovićevu tvrdnju, saopštila da 2007. godine nije mogla najaviti gradnju dva autoputa, jer Vlada tada nije ni donijela odluku o tome.
Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, smatra da je projekat gradnje autoputa skup i visoko rizičan, da otvara prostor za korupciju, a da Vlada nema dokaze da je isplativ.
„Na taj način se dodatno otvara prostor za korupciju, za koju ne mogu da tvrdim da će se desiti. Vlada nije realizovala ništa od onoga što je obećala, pa bi autoput trebalo da je spasi. Vi ćete da ostvarite političke benefite, a građani će da plaćaju“, rekao je Bojanić.
On tvrdi da je jedino dobro po pitanju kredita sa kineskom Exim bankom činjenica da kamata iznosi dva odsto, ali da se radi o nominalnoj, a ne efektivnoj kamatnoj stopi.
„Tu je i valutni rizik. Koji kurs će se primjenjivati u momentu vraćanja kredita, sadašnji ili onaj joji bude u tom trenutku? Vi kažete da je kreditor ocijenio da je projekat ekonomski isplativ i zato odobrio kredit. Šta njega briga je li isplativ ili nije, kada se on dobro obezbijedio“, pitao je Bojanić.
On je tražio da predstavnici Ministarstva objasne da li bi, u eventualnom slučaju promjene kineske politike, moglo doći do toga da Kinezi traže isplatu cjelokupnog iznosa zajma odmah, kao i šta bi u tom slučaju značilo odricanje imuniteta nad suverenitetom ako Crna Gora ne bude mogla da vrati kredit.
"Šta ako oni budu tražili da se umjesto toga daje taj i taj dio teritorije?", pitao je Bojanić.
Iz Ministarstva su odgovorili da ne vjeruju u taj scenario.
Poslanik DF-a, Janko Vučinić, kazao je da je za izgradnju autoputa, ali ne za gradnju njegovih dijelova, već kompletnog.
"Ovo su tajkunsko-mafijaški poslovi. Čuli smo hvalospjeve poslanika vladajuće koalicije. Ovo će prije biti promašaj vijeka, nego posao", ocijenio je Vučinić.
On je Brajoviću rekao da na njegova konkretna pitanja okoliša kao kiša oko Kragujevca.
"Ništa ne znate, ne znam ni zašto ste dolazili. Da li konsultanti koji rade u Vladi primaju naknade od kompanija domaćih i stranih za angažovanje na ovom poslu?", pitao je Vučinić.
Brajović mu je odgovorio da bi mnogo bolje bilo da se nije ni javljao da diskutuje.
"Pitanje koje ste mi postavili oko naknada, nijeste smjeli ni da pomislite da pitate. Ovog ministra plaća samo Vlada. Ovdje govorite svašta, ogrnutu imunitetom. Najmanje Vi možete da ocjenjujete šta ja znam", kazao je Brajović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Danko Šarančić, pitao je da li se ovako teška odluka, kojom se svaki građanin zadužuje sa 1,3 hiljade eura, mora donositi u ovako teškom trenutku.
Brajović je naveo da bi mnogo moglo da se uradi sa ovih 809 miliona.
"Ali mi ih nemamo. Dobili smo kredit pod uslovom da projekat radi kineska firma, ali pod najboljim uslovima. Odrekli smo se imuniteta, jer je napravljen komercijalni ugovor, a ako se država ne odrekne imuniteta, onda je nemoguća arbitraža", objasnio je Brajović.
Nezavisni poslanik, Dritan Abazović, tražio je odgovor na pitanje šta se od teritorije Crne Gore daje ako se ne vrati kredit.
"Zgrožen sam načinom na koji ste se ophodili prema kritikama. Neprimjereno se odnosite prema kritikama", poručio je Abazović Brajoviću.
Prema njegovim riječima, većina firmi koje će biti podizvođači su finansijeri DPS-a.
"Nemojte da nas pravite budalama i da nas ponižavate. Ovo je sada autoput iz ničega u ništa. Povezuje Smokovac i Mateševo, a ne Podgoricu i Bijelo Polje", kazao je Abazović.
On je ocijenio da je ovo politički put, ovdje nema ekonomske logike.
"Obrazloženje je da je u Platijama poginula armija Crnogoraca. Ajde da zabranimo drumski saobraćaj u Crnoj Gori i spasimo sve živote. To je samo nedostatak argumenata", naveo je Abazović. "Vas ne tangira ova priča, jer ste obezbijedili podršku za ovaj projekat, Vas, ministre, brine što ovo slušaju Vaša i djeca svih građana Crne Gore".
Brajović je odgovorio da će ovo zakonsko rješenje važiti za rad na svim dionicama autoputa.
Poslanik DPS-a, Luiđ Škrelja, reagovao je proceduralno i pitao Abazovića zašto se poziva na djecu.
"Ja ću Vam reći kako djelujete - izobličeno i rastrojeno, jer ne možete da se pomirite da nešto ide naprijed", kazao je Škrelja.
Poslanik DF-a, Strahinja Bulajić, ocijenio je da ovaj projekat zateže dužničku omču još više.
"Sve veći teret je otplata kamata na dug, dovodi do povećanja zaduženosti. Kad se to desi kročili smo u dužničko ropstvo", naveo je Bulajić.
On je pitao smije li se desiti da 41 kilometar puta košta 1,1 milijardu eura.
"Ništa mi neće preostati nego da izađem na ulicu i tamo tražim prava. Kad se to desi neće biti sile koja će to da spriječi", upozorio je Bulajić.
Rasprava o Predlogu zakona o autoputu Bar - Boljare, kojim je predviđeno da kineske kompanije, angažovane na izgradnji prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, ne plaćaju poreze počela je u utorak.
Predlogom zakona, koji je Vlada usvojila 29. maja predviđeno je da se porez na dodatu vrijednost (PDV) plaća po stopi od nula odsto na promet prozvoda i usluga namijenjenih za gradnju autoputa koje realizuje izvođač radova ili za njegov račun.
Vlada je u julu prošle godine prihvatila ponudu Kineske kompanije za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC) i njene kćerke firme China Road and Bridge Corporation (CRBC) za izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa. Te kompanije su ponudile da prioritetnu dionicu autoputa od Smokovca do Mateševa izgrade za 809,58 miliona eura.
Kineska Exim bankom je u septembru odobrila Crnoj Gori kredit od oko 687 miliona eura za gradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa, što je 85 odsto neophodnog iznosa. Preostalih 120 miliona, od ukupno 809,58 miliona eura, obezbijediće država.
Bonus video:
