Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini da usvoji predloge izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama i o regionalnom razvoju.
Ministar finansija Radoje Žugić je, obrazlažući predložene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, ocijenio da se radi o sistemskom i važnom antikorupcijskom pravnom aktu.
“Zakon je i do sada imao dobar konceptualni pristup, ali pojedine norme su pokazivale nedovoljnu efikasnost”, rekao je Žugić.
On je kazao da je u prošloj godini potrošeno oko 15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sistemu javnih nabavki.
“U periodu od 2007. do prošle godine izdvojili smo ukupno 2,5 milijarde eura za sistem javnih nabavki”, precizirao je Žugić. On je rekaoda postoje u statistici i podaci koji govore da se u tom periodu godišnje prosječno štedjelo šest odsto ili ukupno 150 miliona eura.
Žugić je saopštio da postoji oko 600 naručilaca i 3,5 hiljade ponuđača što je ogromno tržište koje se mora adekvatno urediti ojalnom konkurencijom i zakonitim radom
Zakon je, kako je naveo značajan i sa stanovišta podsticanja preduzetništva, inicijativnosti, ali i snaženja konkurentnosti Crne Gore.
“U zonu realne ekonomije, ključna ranjivost je konkurentnost. Pogledajmo samo odnos uvoza i izvoza, odnosno visoku uvoznu zavisnost naše države”, rekao je Žugić.
Ovaj zakon je, kako je ocijenio, značajan i sa aspekta međunarodnih odnosa.
Žugić je rekao da se jedan od segmenata zakona odnosi na transparentnost, odnosno da je slobodno i pravedno nadmetanje uslov minimiziranja korupcije.
On je saopštio da je osnovna intencija zakona da se pojednostave same procedure, skrate određeni rokovi na način da to olakša proces javnih nabavki i ponuđačima i naručiocima, ali nikako na štetu nečega što može da ugrozi sami sistem zakona odnosno navede na elemente potencijalnog prostora za korupciju.
Izmjene se, kako je objasnio Žugić, odnose na jasnije definisanje odgovornosti svih koji sprovode postupke javnih nabavki, uspostavljanje efikasnijeg mehanizma prevencije zloupotreba u javnim nabavkama, jačanje kontrole putem značajnog povećanja transparentnosti u samom procesu sprovođenja javnih nabavki i viši stepen koordinacije u saradnji nadležnih tijala.
Izmjene se odnose i na transpoziciju evropskog zakonodavstva u vezi sa javnim nabavkama za oblasti komunalnog sektora i za oblasti odbrane i bezbjednosti, kao specifične oblasti koja do sada nije bila tretirana sistemom Zakona o javnim nabavkama.
Poslanik Mladen Bojanić ocijenio je da je Zakon o javnim nabavkama i uopšte ta oblast jako važna, jer su, kako je naveo, velika sredstva u igri.
“U tom sistemu uključen je veliki broj preduzeća, ponuđača, tražioca usluga i robe”, rekao je Bojanić.
On je kazao da bi samo trebalo obratiti pažnju da se prenormiranjem zakona ne izgubi njegova efikasnost i da to treba uskladiti.
“Trebalo bi što manje normiranja, a što jače institucije koje kontrolišu javne nabavke”, smatra Bojanić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, takođe je zakon ocijenio veoma važnim, jer će, kako je kazao, u ovoj godini kroz sistem javnih nabavki proći 502 miliona eura.
“Ovim zakonom sprječava se konflikt interesa. Često smo imali u praksi da su naručilac i ponuđač u poslovnim, rodbinskim i drugim vezama”, rekao je Jelić.
On je dodao da je dobro što su zakonom propisani uslovi ko može da se javi na tender sa stanovišta obaveza prema državi.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, saopštio je da je ipak trebalo uraditi novi zakon, zbog prevelikog broja izmjena, jer bi ga bilo lakše pratiti.
“Ovaj zakon sam po sebi nije loš, ali Crna Gora nema problem sa zakonom već sa njegovim poštovanjem”, ocijenio je Đukanović.
Đukanović tvrdi da se često dešava u praksi da se aneksima ugovora mijenja suština prvobitnog tendera. Poslanik DPS-a, Filip Vuković, rekao je da Crna Gora mora da ima neku blagu notu favorizacije domaćih firmi ili bar kombinaciju stranih i domaćih.
“Imamo iks firmi koje ruše tendere bitne za državu i svi znamo ko su te firme”, kazao je Vukković i dodao da bi u tom smislu trebalo napraviti crnu listu.
Žugić je objasnio da je rješenje tog problema Bijela lista koju već objavljuje Poreska uprava (PU).
Generalni direktor za razvoj u Ministarstvu ekonomije Nina Vujošević je, obrazlažući predložene izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju, rekla da su one inicirane zbog potrebe usaglašavanja sa izmjenama i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojima su uspostavljene jedinice lokalne samouprave - Petnjica i Gusinje.
“Postoje i neke tehničke izmjene gdje se konkretizuju određene riječi koje se odnose na kriterijume i postupak za dodjelu podsticaja i uvodi se novi član gdje se konretizuju vrste podsticaja za regionalni razvoj kao što su subvencije, povoljniji krediti i slično”, rekla je Vujošević.
Prema njenim riječima, izmjenama se predlaže i da se za podsticanje manje razvijenijih obezbijede i dodatne fiskalne olakšice.
Poslanik Socijaldemokjratske partije (SDP), Damir Šehović, ocijenio je da u oblasti regionalnog razvoja ima pomaka, ali da se nije ništa radikalno promijenilo.
Bonus video:
