Javni izvršitelji blokirali su u bankama hiljade mjesečnih zarada i penzija građana u pokušaju da prinudno naplate dugovanja za vodu, struju i odvoz smeća.
Građani danima ne mogu raspolagati svojim novcem zbog dosta kruto definisanih procedura Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, nesnalaženja banaka, ali posebno izvršitelja koji možda još nijesu dorasli svojim ovlašćenjima.
Izvršitelj Aleksandra Tomković-Vukoslavčević ocijenila je za “Vijesti” da će postojeći problem biti riješen izmjenama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju koje će biti donijete do kraja godine, ali da će do tada nastaviti da rade po sadašnjem rješenju, iako je problematično.
Izmjenama zakona izvršitelji će se obraćati poslodavcu dužnika kako bi dug oduzeo od plate, a za dužnike penzionere novac će skidati Fond PIO. Time će se izbjeći posredovanje banaka i duga procedura deblokade računa. Sada kod prinudne naplate dugova za fizička lica cjelokupan postupak ne administrira neka organizacija, kao što za pravna lica radi Centralna banica, koja ima uvid u sve bankarske račune.
Javno preduzeće Čistoća u Podgorici, na primjer, kada odluči da naplati prinudno dug za odvoz smeća nekom građaninu, javni izvršitelj u svih 12 banaka tokom jednog dana šalje izvršnu ispravu čime automatski blokira njegove račune, budući da on ni ne može znati kod koje je banke dužnik klijent.
Banke se time svakodnevno zatrpavaju novim predmetima, a blokadu ne mogu otkloniti sve dole ne dobiju drugo “rješenje o obustavi javnog izvršitelja”.
Z.Đ. iz Podgorice doživio je proteklih 15-tak dana nekoliko neprijatnosti jer je uprkos prethodno potpisanim sporazumu sa Čistoćom da će zaostali dug izmiriti u ratama, suočenom sa blokadom svih računa od 22. oktobra.
„Zbog blokade računa, kasnio sam sa uplatom za kasko osiguranje vozila preko CKB-a, a nijesam karticom mogao platiti ni račun za kupovinu hrane u prodavnici. Nekoliko puta sam bio u Čistoću, kod izvršitelja i banci", priča za Vijesti Z.Đ.
U Čistoći su mu, kako je naveo, saopštili da su izvršitelju da li nalog da odblokira njegove račune, ali i su ga kod izvršitelja i u banci uvjeravali da su oni uradili svoj dio posla.
„Nakon što je sa računa skinuto 50 eura još pet dana je račun bio u blokadi", dodao je Z.Đ. On je najavio da će tužiti i izvršitelja i Čistoću. Bankarski računi ovog dužnika odblokirani su tek juče, a Čistoća mu je konačno vratila povučeni novac.
Blokade i deblokade računa da idu preko Centralne banke
Nikola Milović iz Hipotekarne banke smatra da bi ovo pitanje “trebalo urediti po principu na kojem počiva naplata po računima pravnih lica, gdje CBCG administrira cjelokupan postupak”. Za blokade računa pravnih lica samo se podnose rješenja CBCG koja vrši automatsku blokadu računa dužnika u svim bankama ali i deblokadu nakon naplate potraživanja.
Milović napominje da se ođ samog početka sprovođenja Zakona, koji je donesen 2011, postoje sistemska i tehnička ograničenja kada se kao dužnici javljaju fizička lica.
Da bi banke mogle na adekvatan način da administriraju ovaj posao, morale su, kako napominje Milović, „angažovati dodatne resurse - unaprijediti softver zaposliti još radnika".
„Dešavaju se situacije da se građanima, ako imaju sredstva na računima u dvije ili više banaka, izvrši naplata sa računa u svim bankama, dakle da se isti dug naplati više puta, jer sistem nije uvezan i banke nemaju informaciju da li je određeno rješenje već naplaćeno ili nije”, istakao je Milović.
U takvim slučajevima građani mogu tražiti povraćaj više naplaćenog novca od javnih izvršitelja.
Neke od banaka, prema njegovim riječima, klijentima daju sugestije kako da najbrže deblokiraju račun.
Bonus video:
