U sektoru trgovine u Crnoj Gori u prvih osam mjeseci ostvaren je promet u iznosu od 786,1 miliona eura, što je povećanje od 3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je na Odboru udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore.
Prosječna neto zarada u sektoru trgovine iznosila je 335 eura.
"U sektoru trgovine zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima privredne djelatnosti. U prosjeku je bilo 35.945 zaposlenih, što je za 5 odsto manje u odnosu na period januar-avgust 2013. godine, kada je zapošljavao 37.847", saopštila je sekretarka Odbora Nina Drakić.
Govoreći o zakonodavnom okviru za poslovanje u oblasti trgovine Drakić je pomenula da je u aprilu usvojen novi Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, dok je predlog Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda u skupštinskoj proceduri. Novi Zakon o zaštiti potrošača počeo je da se primjenjuje 22. jula 2014. godine, i njime je propisana obaveza označavanja proizvoda za slabovide osobe.
"Imajući u vidu nemogućnost primjene ove odredbe Zakona pristupilo se izradi predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, čija procedura izmjene je u toku. Pored toga, u cilju otklanjanja barijera i unapređenja uslova za poslovanje, Komora je inicirala izmjene Zakona o državnim praznicima, izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, izmjene Zakona o javnim nabavkama, donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza i brojne druge", rekla je Drakić.
Analizirajući poslovni ambijent privredni subjekti su i do sada, kako je saopšteno iz Privredene komore, ukazivali na administrativne i regulatorne mjere, a prije svega poreze i dažbine na lokalnom nivou, koji ograničavaju poslovanje.
Prepoznajući ove barijere, Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornu i strukturnu reformu je formirao radnu grupu u kojoj su participirali predstavnici ministarstava, državne uprave i biznis asocijacija.
Rezultata rada tog tijela je "Analiza fiskaliteta na lokalnom nivou”, koju je na sjednici predstavila Jelena Jovetić, iz Ministarstva finansija i Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, strukturnu i regulatornu reformu.
"Analiza je imala za cilj unapređenje investicione klime na lokalnom nivou, kao i eliminisanje jednog od najvećih opterećenja za realizaciju investicija", kazala je Jovetić.
Govoreći o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, saopštila je da je Vlada usvojila predlog da se od 2016. ukine ova naknada, čime će se rasteretiti privreda i pokrenuti investicije koje donose benefite kako cijeloj ekonomiji tako i lokalnim samoupravama.
Jovetić je istakla da je porez na nepokretnosti nedovoljno iskorišćen potencijal za prihode lokalnih samouprava - stopa po kojoj se obračunava je relativno niska, a brine mali procenat njegove naplate. Informisala je članove Odbora da su u toku izmjene i drugih propisa koji će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović pozvala je privrednike da saopšte konkretne primjere kako lokalne takse utiču na njihovo poslovanje i na taj način doprinesu izradi godišnje analize poslovanja, te daju predloge mjera odnosno rješenja nadležnim organima.
Žarko Glušica iz preduzeća "Neckom" saopštio je da privrednici u manje razvijenim opštinama imaju problema sa izmirivanjem obaveza po osnovu lokalnih taksi i naknada onako kako su definisane i apelovao na više senzitivnosti u ovom dijelu u cilju uspješnijeg regionalnog razvoja.
Borislav Mijović iz "Ljetopis Automotive" Podgorica, ukazao je na opterećenje privrednim subjektima koje se odnosi na plaćanje naknade za pristup objektu sa glavne saobraćajnice, kao i plaćanje deponovanja komunalnog otpada bez obzira što u praksi ne postoji potreba za tim.
Bonus video:
