Bivši radnici plužinske Fabrike elektroda (FEP) nastaviće sa blokadom kapije firme sve dok im se ne organizuje sastanak sa premijerom Duškom Markovićem i nadležnim ministrima i ne isplate potraživanja od 1,17 miliona eura, koliko im se duguje na ime 33 neisplaćene zarade. To je odlučeno na danas održanom zboru ispred kapije fabrike kome je pored bivših radnika prisustvovao i predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić, iako je poziv bio upućen i premijeru, ministrima, Investiciono razvojnom fondu, nekada većinskom vlasniku fabrike, stečajnom upravniku i novom vlasniku.
„Meni i suprugi duguju 66 plata. Hoću da poručim budućem vlasniku i Vladi da je ovo sve naša imovina dok ne isplate naše plate. Kada isplate, eto im neka rade ako im bude trebalo”, poručio je Dragoljub Mićanović, koji je u pomenutoj fabrici radio skoro tri decenije, a supruga deceniju manje.
Predstavnik radnika Veselin Radović ponovio je da radnici nemaju ništa protiv novog vlasnika i da mu, ako uspiju da riješe problem, stoje na raspolaganju prilikom pokretanja proizvodnje ali da je ovo jedini način da skrenu pažnju na sebe i nadležnima pošalju poruku da moraju da im isplate zarađeno.
“Ne skupljamo se ni od kakvoga bijesa, ni od hira, već tražimo samo naša prava koja smo ostvarili, a to su 33 zarađene a neisplaćene plate. Novom vlasniku želimo srećan rad i ako uspijemo da riješimo probleme stojimo mu na raspolaganju, jer je u interesu svih da fabrika radi. Ovo je bio jedini način da pošaljemo poruku”, kazao je Radović.
Kako je istakao sa predsjednikom Opštine Plužine su se dogovorili da im lokalna uprava pomogne da što hitnije organizuju sastanak sa Markovićem i nadaju se da će se to dogoditi već naredne sedmice.
“Ovo je veliki problem za ove ljude i sve koji su radili ovdje. Mislim da je ovo veoma ružan postupak onih koji su morali ovo da riješe prije i da ne dolazi do ovoga. Ovo nije prodaja, ovo je poklon, jer za 100.000 prodati fabriku to je stvarno smiješno. Da je sreće tu bi trebalo da se umiješaju službe koje su nadležne da prate i da gone ovakve postupke”, kazao je predsjednik Opštine Plužine i dodao da je Fabrika elektroda bila poslednja u Crnoj Gori koja nije prodata, a da su sada i nju “poklonili”.
Kako je istakao na ovaj način država je pokazala koliko vodi računa o razvoju sjevera i radnicima. Podsjetio je da je lokalna uprava više puta pomagala i davala pozajmice, poslednja je bila u iznosu od 200.000, i da potraživanja Opštine iznose oko pola miliona eura.
“Puno puta sam rekao da je Fabrika elektroda za Plužine mnogo značajnija nego Aluminijski kombinat za Podgoricu, kada uzmemo procentualno broj zaposlenih i broj stanovnika. Fabrika koja je imala prepoznatljivu tehnologiju ne samo u bivšoj Jugoslaviji nego i vani, proizvode vrhunskog kvaliteta i sve to je bilo badava kada su odlučili i to da unište”, kazao je Bajagić.
Volio bi, kako je rekao, da novi vlasnik, pokrene proizvodnju ali se plaši da je njegov cilj “da sve rasproda, jer ako sve rasproda Željezari zaradiće deset puta više nego što je potrošio”.
I Mira Todorović, koja je u FEP-u radila 30 godina a sada prima penziju od 150 eura, vjerovala je da fabrika ima budućnost.
“Mislila sam da ova fabrika ima svijetlu budućnost, da uvijek može da radi, ali se evo ispostavilo da ne može”.
Nikšićanin Luka Mićković je na 17.oglasu kupio imovinu fabrike za 115 hiljada eura, pri čemu se odrekao potraživanja od bivših radnika po osnovu kreditnih zaduženja za stanove. Kako je ranije kazao “Vijestima” namjeravao je da pokrene proizvodnju ali nakon blokade kapije od strane bivših radnika razmisliće o tome, a one koji su mu prodali imovinu tužiće, jer istom ne može da raspolaže.
Proizvodnja u FEP-u, jedinoj fabrici takve vrste u regionu, obustavljena je 2014. kada je Elektroprivreda isključila struju zbog neplaćenih računa, da bi naredne godine Poreska uprava uvela stečaj zbog duga za poreze i doprinose od skoro milion eura. Tada su sva 104 radnika ostala bez posla, a njih 36 je uspjelo da se penzioniše. Država je krajem 2015. radnicima uplatila doprinose i povezala radni staž do uvođenja stečaja, koji im nije bio povezan od 2007. a onima koji su završili na Biro rada isplatila otpremnine u prosjeku oko 12 hiljada.
Galerija
Bonus video:
