Osam mjeseci od početka primjene Zakona o potrošačkim kreditima samo je devet firmi bilo zainteresovano da se registruje kako bi građanima omogućile kupovinu robe u skladu sa ovim zakonom. Prema ovom Zakonu, firma koja želi da omogući potrošaču da kupuje njenu robu na rate mora da se registruje kod Ministarstva ekonomije. Ovaj zakon institucionalno reguliše prodaju na rate, a jedna od prednosti za kupca je što može vratiti robu ako nije zadovoljan, a taj trošak onda pada na prodavca i banku. Novina je i da banke moraju jasno da označe kamatu. Registrovali su se Simpo, Neptun, Neckom, A Šop, Gorenje, FG promet, Metalac market, Amiprom trejd i Fingold. Građani mogu kupovati na rete i kod drugih ali ih tada ne štiti ovaj zakon. Direktor sektora za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović za „Vijesti“ je kazao da očekuju da će tokom jeseni biti veća registracija kada firme budu nudile robu na akcijske popuste. „Prvu registraciju smo imali odmah po stupanju na snagu zakona u februaru. Bilo je i dva upisa u registar kreditora dok je bila akcijska prodaja, a zatim su se te firme odjavile. Nadamo se da će takvih slučajeva biti manje u naredom periodu. Ako se ima u vidu da je hiljade preduzeća koje nude robu potrošačima onda je ovih devet što se registrovalo zaista malo. Očekujemo da interesovanje bude veće“, kazao je Rabrenović. Kako je dodao, nijesu upoznati sa slučajevima da je neko kupio robu kod registrovanih firmi pa da je kasnije vratio zato što smatra da nije dobra. „To je zakonom omogućeno, ali nijesmo upoznati sa tim slučajevima. Nema značajnijih problema u primjeni zakona. Banke ga isto tako poštuju i uredno prikazuju efektivne kamatne stope što je građanima najbitnije“, kazao je Rabrenović.
On poziva potrošače da Nacionalnom savjetu za njihovu zaštitu ili nekoj nevladinoj organizaciji koja se bavim njihovim pravima uvijek ukažu na kršenja njihovih prava i da budu po tom pitanju agilniji. „Ne samo kad je riječ o Zakonu o potrošačkim kreditima, već i kada imaju bilo koje sukobe sa trgovcima. Inspekcijske službe su tu da provjere njihove navode, pa i ako nijesu u pravu“, kazao je Rabrenović. Banke međutim klijentima nude klasične kartice za plaćanje na rate, a neke od njih nude i određene poput u velikom broju radnji u cijeloj državi.Banke nijesu imale sklopljene ugovore, preporučuju kartice U bankama za „Vijesti" kažu da od stupanja na snagu zakona o potrošačkim kreditima nijesu imali sklopljenih ugovora sa firmama prodavcima. “Od stupanja na snagu zakona nijesmo sklapali ugovore tog tipa, pa samim tim nije se ni dolazilo u situaciju da se zbog nezadovoljstva klijenata ugovori raskidaju. Klijentima za kupovinu robe preporučujemo gotovinske kredite koji su povoljnija varijanta od ove. U tom slučaju postoji ugovorni odnos klijent-banka, bez učešća trećih lica”, rečeno je “Vijestima” u Erste banci. U toj banci nemaju klasičnu karticu prodaje na određeni broj rata u fiksnom iznosu, već su klijentima omogućili da kreditnom (rivolving) karticom kupuju na popust u radnjama sa kojima banka ima poseban ugovorni odnos sa prodavcem. “Plaćanje karticama klijentima obezbjeđuje popuste od dva do 30 odsto na više stotina prodajnih mjesta”, rekli su u Erste banci. U Hipotekarnoj banci imaju posebnu Premium karticu sa Telekomom. Uslov za nju je da klijent banke koristi neku od usluga Telekoma. “Održavanje kartice košta 50 centi mjesečno. Za sada ima više od 10 hiljada aktivnih kartica. Sve se kupuje, od hrane, tehničke robe do namještaja. Klijentima je dostupno 250 preduzeća na 600 prodajnih mjesta u državi”, rekli su u Hipotekarnoj banci. Vlasnici Premium kartice mogu ostvariti popust od tri od 20 odsto. Ukoliko se plaća na rate (najviše 12 rata) nema nikakve kamate, već trošak snosi prodavac. U Hipotekarnoj banci dodaju i da nemaju, shodno zakonu o potrošačkim kreditima, slučajeva da je kupac vratio robu pa da banka vraća kredit firmi. U NLB Montenegrobanci su objasnili da osim klasičnih kreditnih kartica imaju Libero karticu za kupovinu na rate kod trgovaca sa kojima imaju sklopljene ugovore. Broj rata u zavisnosti od trgovca kreće se od dvije do 24. “Trgovac sam sa kupcem dogovara broj rata za pojedinačnu transakciju ili je ugovorom o saradnji definisan minimalni iznos rate. Ta usluga je besplatna”, rekli su u NLB Montenegrobanci. Po pregledu transakcija banke, najviše je zastupljena kupovina bijele tehnike i namještaja.
Galerija
Bonus video:
