Radnici nikšićkog „Javorka MB“ kažu da njihovim problemima nema kraja - obustavljena proizvodnja, osim u pogonu namještaja, nepovezan radni staž, duguju im se od tri do sedam zarada, u zavisnosti od pogona, a izlaz se ne vidi.
Glavni razlog tako loše situacije, kako tvrdi vlasnik firme Brano Mićković, je nedostatak sirovine.
„Zvuči paradoksalno, ali mi danas imamo tržište za svaki proizvod iz primarne i finalne prerade, ali nemamo sirovine, što je rijetkost za proizvođače. Sa slovenačkom kompanijom ’Sodimeks’ imamo ugovor za ovu godinu potpisan na milion i po eura, a za Rusiju, u finalnom proizvodu, 950 hiljada eura“, kazao je Mićković za „Vijesti“.
Razlog nedostatku sirovina je ugovor o koncesiji koji je raskinut zbog neizmirivanja obaveza prema Upravi za šume.
„Knjigovodstveni dug je oko 400 hiljada eura, od čega je 200 hiljada neiskorišćenih koncesija, tj. šume koja je i dalje na panju jer nema nikakve ekonomske opravdanosti za sječu“, kazao je Mićković.
On tvrdi da su ključni problem njegove firme, koja je od privatizacija mijenjala nekoliko naziva (Javorak DOO, Mi rai grupa, MB team i sada Javorak MB), koncesije. Nije zadovoljan ni kvalitetom šume jer, kako tvrdi prošle godine je od 5.400 kubika bukve 3.600 bilo drvo za ogrijev.
“Ja nijesam ’Javorak’ kupio da bih prodavao ogrijev već da nastavim ono što se nekada radilo. ’Javorak’ ima budućnost bez obzira na sve ove probleme, ali ta budućnost ne zavisi ni od mene ni od radnika. Zavisi dosta od državnih institucija“, kazao je vlasnik „Javorka“, i dodao da su zahtjevi radnika opravdani, te da će im do kraja naredne sedmice svima isplatiti po jednu zaradu, ali da time problem nije riješen.
Radnici ne znaju ko će da riješi probleme i ko je kriv za situaciju u kojoj su se našli, ali znaju da im je, kako rekoše, „voda do koljena“.
„U poslednjih šest godina najveći problem je redovnost plata. Što se iznosa tiče, radnici primarne prerade, gdje je najteži posao i najveća odgovornost, primaju od 250 do 300 eura, u drugim pogonima plate su malo bolje, najveće su u pogonu namještaja gdje se zarada kreće i do 450 eura“, kazao je Krsto Đuretić, predsjednik sindikalne organizacije „Javorak MB“.
U „Javorku“ je zaposleno oko 150 radnika i 1. jula je njih 70 dobilo rješenje na neodređeno. Do kraja godine, prema riječima vlasnika, i ostali radnici biće prevedeni u stalni radni odnos. Zaposleni kažu da im to nije nikakva utjeha ukoliko će se firma zatvoriti, a oni otići na Biro bez otpremnina, neisplaćenih zarada i nepovezanog radnog staža.
„Radni staž nam se uplaćuje na minimalac i kada se penzionišemo, ako uopšte dočekamo penziju, one se kreću od 120 do 150 eura, koliko prima njih troje-četvoro koji su se prošle godine penzionisali“, kazali su radnici.
“Ne tražimo mi od nadležnih da pomognu gazdu, već nas i naše porodice. Pozajmljujemo novac od roditelja ili djece“, kazali su radnici.
Sindikat je prije mjesec uputio molbu predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću i predsjedniku Opštine Nikšić Veselinu Grboviću, jer su iz menadžmenta dobili dopis da će, ukoliko se ne obezbijede koncesije, oko stotinu radnika ostati bez posla.
Uprava neće da čeka bez garancija
Direktor Uprave za šume Radoš Šućur kazao je „Vijestima“ da je dug koji ima pomenuta firma najveći od svih drvoprerađivača u Crnoj Gori, i da je ugovor o koncesiji raskinut isključivo zbog neizmirenih finansijskih obaveza.
Što se kvaliteta sirovine tiče, Šućur ističe da je koncesionar pregledao šumu koju je uzeo i ponudio cijenu shodno njenom kvalitetu.
„Bilo je razgovora, ali oni u kontinuitetu traju od kada traje ugovor. Prilikom zadnjeg razgovora dogovorili smo se da uplate određena sredstva za koja mogu dobiti određenu količinu građe, nezavisno od ugovora o koncesiji. Ali oni to nijesu mogli da uplate već su nam poslali papir kojim se obavezuju da će u narednih šest mjeseci da nama to plaćaju. S obzirom na njihovu dosadašnju praksu i na činjenicu da taj papir nema bankarske garancije nijesmo mogli da to dozvolimo“, kazao je Šućur.
Kako 70 odsto novca od koncesije ide Opštini, a ostatak državi, Veselin Grbović je prošle godine dao saglasnost za reprogram duga, a ministar finansija to odobrio. „Ali oni ni po tom reprogramu nijesu ništa ispunili“, kazao je Šućur.
Bonus video:
