Vlada je na sugestiju Ministarstva finansija odustala od donošenja predloga zakona o mjerama za višestruke poreske i carinske prekršaje.
Taj akt skinut je iz ovogodišnjeg programa rada Vlade jer je više državnih institucija imalo različite stavove o rješenjima koja su u njemu sadržana. Trebalo je da se usvoji do kraja marta.
Namjera resora, kojim rukovodi ministar Radoje Žugić bila je da firma i preduzetnik koji sudskom odlukom moraju da plate novčanu kaznu za kršenje poreskih i carinskih zakona i koji se u roku od dvije godine ponovo proglasi krivim za isti prekršaj treba da plate dažbine državi (poreze i carine) po dvostruko većim stopama od postojećih. To bi važilo u periodu od godinu od dana pravosnažnosti rješenja kojim su proglašeni krivim za ponovni prekršaj.
Ponovni prekršaji se odnose na nepoštovanje procedura koje su propisane zakonima o porezu na dodatu vrijednost, dobit pravnih lica, dohodak fizičkih lica, premije osiguranja, akcize i Carinski zakon.
“Ministarstvo je pripremilo tekst i uputilo ga nadležnim organima na davanje sugestija i komentara. I pored više interakcija i kontinuirane komunikacije nadležne institucije zauzele su različite stavove u pogledu materije koju tretira predlog zakona zbog čega nije došlo do usaglašavanja njegovog teksta. Zato se predlaže da se njegovo donošenje isključi iz programa rada Vlade za ovu godinu”, obrazloženo je Vladi iz Ministarstva.
“Vijesti” su pitale Ministarstvo koje su državne institucije tumačile taj akt i kakve su stavove imale o njemu, ali na to pitanje nije precizno odgvoreno.
“Ukazujemo na činjenicu da radna grupa koja je bila zadužena da pripremi predlog zakona nije koncipirala konačan tekst jer je dogovoreno da se materija koja se odnosi na tretman višestrukih poreskih i carinskih prekršaja uredi kroz druge postojeće zakone, u prvom redu Zakon o prekršajima“, kazali su u Ministarstvu “Vijestima“
Kako su dodali, nije se odustalo od namjere pooštravanja kaznenih mjera prema učiniocima višestrukih poreskih i carinskih prekršaja, već će to pitanje biti predmet rada nadležnih organa kroz revidiranje više sistemskih zakona u narednom periodu.
„U cilju daljeg suzbijanja sive ekonomije namjera Vlade da se, kroz rigorozniju kaznenu politiku prema pomenutim subjektima unaprijedi poreska disciplina nezavisno od toga kroz koji propis bi pitanje sankcija bilo uređeno“, rekli su u Ministarstvu.
Kako je bilo predviđeno, ako povratnik u roku od godinu od dana kada je proglašen krivim za ponovni prekršaj napravi opet isto djelo Poreska uprava ili Uprava carina mogu u roku od pola godine da mu zabrane da radi. Ako u roku od godinu nakon isteka trajanja mjere zabrane obavljanja djelatnosti ponovo bude proglašen krivim kršenjem zakonskih procedura Poreska ili Uprava carina moraju da pokrenu postupak za trajno brisanje iz odgovarajućeg registra.
Planirano je bilo da firma, njeni osnivači i preduzetnici, nemaju pravo da osnivaju drugo privredno društvo ili da se registruju za obavljanje djelatnosti kao preduzetnik od dana sticanja svojstva povratnika, a Poreska i Uprava carina listu povratnika objavljivale bi na sajtu.
Podaci pokazuju da su inspektori i po sedam puta pisali kazne firmama za iste prekršaje
Podaci pokazuju da su inspektori i po sedam puta pisali kazne firmama za iste prekršaje.
Udarite na one koji nisu registrovani
Unija poslodavaca protivila se rješenjima za sankcionisanje povratnika u prekršajima jer smatra da su ona u suprotnosti sa Ustavom, kao i da neće dovesti do uređenja poslovnog ambijenta i uspostavljanja fer uslova poslovanja.
Poslodavci su ranije saopštili da se radni tekst zakona ne bavi problemom obavljanja neregistrovanih djelatnosti već su ponovo sve planirane mjere usmjerene samo prema onima koji legalno posluju.
„Rigoroznije mjere mogu dovesti do daljeg rasta sive ekonomije, odnosno do toga da neke firme ugase svoje poslovanje i počnu da rade na crno. Određene nelogičnosti se primjećuju i u odredbama koje reguli šu zabranu obavljanja djelatnosti za određeni vremenski period. To m ože dovesti do gašenja firmi, povećanja nezaposlenosti, nemogućnosti namirenja fiskalnih obaveza, potraživanja povjerilaca...”
Galerija
Bonus video:
