Dug države po osnovu emitovanih zapisa dostigao je ukupno 113 miliona eura, a bilježi rast u odnosu na kraj prošle godine kada su te obaveze iznosile 78,4 miliona.
Vlada je od početka godine do sada građane preko državnih zapisa zadužila 34,6 miliona, uz to što je oko 73,4 miliona korišćeno za pokrivanje starog duga. U Ministarstvu finansija nemaju procjenu kako će se taj dug kretati do kraja godine, ali je izvjesno da će se on uvećati. To iz razloga što će se dio obveznica reemitovati jer u državnoj kasi nema novca da ih u momentu dospjeća isplate.
Zapisi su kratkoročne hartije od vrijednosti kojima se održava likvidnost budžeta. Međutim, Vlada još od 2009. u kontinuitetu objavljuje zapise sa istim ili većim iznosom kada prethodni dospije na naplatu, tako da su oni postali suštinski dugoročno zaduživanje sa visokim kratkoročnim/polugodišnjim kamatama od 3,5 do 4 odsto.
Prema podacima Ministarstva, od početka godine prodato je 108 miliona eura državnih zapisa. Od toga se 73, 4 miliona odnosi na reprogram ranijih obaveza, a 34,67 miliona je novo ovogodišnje zaduženje.
“Novac koji je ostvaren aukcijom državnih zapisa korišćen je za održavanje tekuće likvidnosti budžeta i blagovremeno plaćanja planiranih obaveza”, odgovorili su “Vijestima”u Ministarstvu finansija.
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da se emisija kratkoročnih hartija od vrijednosti,shodno Zakonu o budžetu, može koristiti u cilju obezbjeđivanja likvidnosti najduže šest mjeseci, nezavisno od godišnjeg porasta duga utvrđenog Zakonom o budžetu države.
„Zaduživanje po osnovu državnih zapisa je najpovoljnije kada je u pitanju kratkoročno zaduživanje, uzimajući u obzir veoma niske kamatne stope, kao i tendenciju njihovog pada. Prosječne ponderisane kamatne stope na državne zapise krajem 2012. i početkom 2013. godine kretale su se u rasponima između 3,23 odsto i 5,22 odsto, dok se u ovoj godini kreću između 1,33 odsto i 3,16 odsto na godišnjem nivou“, rekli su u Ministarstvu finansija.
U Ministarstvu tvrde da trenutno ne raspolažu preciznim podatkom koliko će emisija zapisa biti do kraja godine zato što potrebu za kratkoročnim zaduživanjem određuje više faktora. „U prvom redu trend naplate izvornih prihoda, kao i nepredviđeni izdaci poput sudskih rješenja koje je teško predvidjeti“, istakli su u Vladinom resoru. Na pitanje koliko novca dolazi na naplatu do kraja godine nije dat precizan odgovor.
Objašnjeno je da sve emisije dospijevaju tokom 2014. godine, ali će se po potrebi ići na refinansiranje čime će se pomjerati i rokovi dospijeća. Tokom prošle godine je bilo ukupno 18 emisija državnih zapisa. „Ukupan dug po osnovu državnih zapisa na kraju prošle godine bio je 78,4 miliona eura, dok o planu budućih aukcija i zaduženju po tom osnovu u ovom trenutku ne možemo govoriti”, kazali su u Ministarstvu.
Šteta što nove pozajmice ne idu na razvojne projekte
Bankari i privrednici su nedavno za „Vijesti“ ocijenili da emitovanjem zapisa država ne predstavlja konkurenciju privrednom sektoru zato što su to kratkoročne pozajmice koje banke daju.
Kako objašnjavaju, privrednicima treba novac na duži vremenski period pa im je problem visina kamatnih stopa i obezbjeđenje koje se traži za kredite, kao i to što država novac koji uzima od banka ne usmjerava na razvojne projekte.
„Svjedoci smo činjenice da se taj novac u najvećoj mjeri troši za izvršavanje obaveza države po osnovu dospjelih potraživanja.
Ne preusmjerava se u razvojne, investicione projekte u privredi koji bi imali mnogobrojne pozitivne efekte i čime bi slična zaduženja dobila status ekonomski opravdanih“, upozorili su nedavno iz Unije poslodavaca (UPCG).
Galerija
Bonus video:
