Dok državna tužilaštva ekspresno sprovode istrage u nekim slučajevima, uključujući i one protiv političkih protivnika vlasti, brojni predmeti o zloupotrebama državnog novca koje su građane koštale stotine miliona eura, godinama sakupljaju prašinu u fiokama bez ikakvih naznaka kada bi neko od bivših i sadašnjih državnih funkcionera uskoro mogao odgovarati zbog milionskih šteta.
Za propale garancije 170 miliona
Najznačajniji pitanje na koje javnost već šest godina čeka odgovor je da li će neko krivično odgovarati zbog toga što je Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila da su Kombinatu aluminijuma, Željezari i “Pobjedi” dodijeljene garancije bez izrade procjene opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija. Ove garancije su kasnije plaćene iz državnog budžeta i koštale su građane 170 miliona eura. Posljednja informacija u vezi sa tim slučajem iz Specijalnog državnog tužilaštva stigla je prošle godine u maju u kojoj se kaže da “oni istražuju date garancije za KAP, gdje su sudski vještaci ekonomsko-finansijske struke dali svoje mišljenje u vezi sa KAP-om, ali da je Tužilaštvo ocijenilo da nalaze treba dopuniti zbog čega se radi dodatno vještačenje”. Zbog izdatih garancija za KAP, poslanici Pokreta za promjene su u maju 2011. godine podnijeli krivične prijave protiv bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića i još sedam osoba.
Više od pet godina niko ne odgovara ni zbog milionske štete koja se odnosi na dodjeljivanje koncesija za korišćenje šumskog bogatstva. DRI je u junu 2014. godine objavio da je koncesionarima koji ekspolatišu šumsko bogatstvo država dozvolila da u posljednje tri godine uvećavaju dugove po osnovu neplaćenih koncesionih naknada. Državna kasa na kraju 2011. godine ostala je uskraćena za 3,2 miliona eura, godinu kasnije 4,6 miliona, a na kraju 2013. godine za 5,1 milion. Uvrđeno je, između ostalog, da Uprava za šume nije poštovala proceduru i da je bez jasnih obrazloženja, mijenjala i dopunjavala ugovore izmjenama i dopunama njihovih priloga. Utvrđeno je da su 2012. godine davane nove koncesije firmama koje nijesu poštovale ranije ugovore i imaju nagomilane gubitke i dugove prema državi.
Pljačka preko koncesija za šume
U odgovoru na pitanje nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića koje je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković uputio 19. jula ove godine, navodi se da je u vezi sa koncesijama formiran predmet na osnovu dva izvještaja DRI iz 2014. i 2015. godine, kao i na osnovu anonimnog podneska iz 2015. nezadovoljnih građana o nezakonitostima Uprave za šume i djelovima Ministarstva poljoprivrede kada su u pitanju koncesije za šume.
“SDT je polazeći od sadržine dostavljenih izvještaja DRI, koji su obimni i odnose se na duži vremenski period, od Specijalnog policijskog odjeljenja zahtijevalo da izuzme svu dokumentaciju o svim zaključenim ugovorima o koncesijama u periodu od 2007. do 2016. godine i njihovoj realizaciji. Po ovom zahtjevu Specijalno policijsko odjeljenje je izuzelo svu dokumentaciju od Uprave za šume i Poreske uprave u pogledu naplate koncesija i koncesionih naknada za preduzeća koja su sjekla šume u Crnoj Gori u periodu od 2007. do 2016. godine. Radi se o obimnoj dokumentaciji čiji je popis ispisan na 16 kucanih strana. Analiza te dokumentacije zajedno sa policijskim inspektorima iz istražnog tima je u toku”, odgovor je Stankovića Damjanoviću.
Kako se dodaje, nezavisno od toga grupa građana iz Rožaja se obratila SDT podneskom iz marta ove godine i traži provjeru zakonitosti dodjele koncesija za korišćenje šuma na području te opštine i to za više firmi, nakon čega su u saradnji sa specijalnim policijskim odjeljenjem preduzete radnje na provjeri navoda.
”Afera Telekom”
Slučaj koji je privukao veliku pažnju javnosti, a pravosudni organi Crne Gore nijesu uradili skoro ništa na njegovom rješavanju jeste moguća korpucija prilikom privatizacije Telekoma 2005. godine. Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) je u tužbi protiv Mađar telekoma tvrdila da su mađarski direktori Elek Štraub, Andraš Balog i Tamaš Morvai odobrili koruptivnu šemu po kojoj je 7,35 miliona eura isplaćeno najmanje dvojici crnogorskih državnih funkcionera i “sestri najvišeg državnog zvaničnika” po lažnim konsultantskim ugovorima, da bi Mađar telekom pod povoljnim uslovima kupio Crnogorski telekom (CT). Mađar telekom je 2011. platio stotinjak miliona dolara po sporazumu sa SEC-om da ne bi išao na sud za korupciju u Crnoj Gori i Makedoniji, a trojica bivših direktora su se sporazumjeli nakon maratonskog suđenja da za korupciju u Makedoniji plate blizu pola miliona dolara. SEC je odustao od njihovog procesuiranja za navodnu korupciju tokom privatizacije CT zbog racionalnosti postupka. Iz odgovora koji je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković prije godinu dostavio Bojanu Zekoviću, članu Predsjedništva Socijaldemokratske partije, može se zaključiti da se SDT ne bavi istragom tog i još dva ugovora, preko kojih je, takođe, navodno isplaćen mito crnogorskim zvaničnicima.
SDT se bavio drugim ugovorom o pružanju konsultantskih usluga sa firmom iz Londona Rawleigh Trading i podiglo optužnicu protiv bivših čelnika Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Vanraspravno krivično vijeće podgoričkog Višeg suda, međutim, vratilo je nedavno optužnicu SDT-u na dopunu istrage. U optužnici se, između ostalog, navodi da su Ivanović i Obradović zaključivanjem ugovora o pružanju konsultantskih usluga sa Rawleigh Tradingom, preduzeću Monet i Telekomu Crna Gora nanijeli štetu od ukupno 2.300.000 eura.
Milioni za lažne konsultante EPCG
Konsultantske usluge za Elektroprivredu su takođe slučaj koji je izazvao pažnju javnosti, hapšenjem bivšeg finansijskog direktora Flavija Bjanka u aprilu 2016. SDT je dvije godine kasnije (u aprilu ove godine) dostavio Višem sudu u Podgorici dopunjenu optužnicu protiv četvorice italijanskih državljana, koji se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju. Viši sud je u februaru vratio Tužilaštvu ovu optužnicu uz obrazloženje da je optužni akt vraćen zbog „administrativnih nedostataka“.
Specijalno tužilaštvo je 16. januara podiglo optužnicu kojom su obuhvaćeni bivši izvršni direktor EPCG Enriko Malerba, bivši finansijski direktori, Bjanko i Masimo Sala i bivši izvršni direktor A2A, Renato Ravanelli. Tužilaštvo je prethodno odustalo od krivičnog gonjenja kompanije A2A i tri crnogorska državljanina iz EPCG, koji su se, takođe, sumnjičili za zloupotrebu položaja.
Italijanski državljani, protiv kojih je podignuta optužnica, terete se da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama i oštetili EPCG za višemilionski iznos u korist italijanskih kompanija A2A, A2A Reti eletrrica i BAIN – Milano. Italijanska kompanija A2A je prije tri i po mjeseca u okviru poravnanja vratila 4,34 miliona eura za konsultantske usluge.
Slučaj Boksiti Cetinje se, takođe, našao u centru pažnje javnosti, ali ne zbog iznosa potencijalno nanijete štete državi, već masovnog hapšenja. U aprilu 2017. je po nalogu SDT uhapšeno 18 osoba zbog osnovane sumnje u zloupotrebu službenog i položaja u privrednom poslovanju u cetinjskim Boksitima u kojima je predsjednik odbora Radoslav Nikčević, koji je bio među uhapšenima. Uhapšen je bio, između ostalih, i bivši pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević. Policijski službenici iz Nikšića podnijeli su 2013. godine osnovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv bišeg direktora filijale CKB u Nikšiću, Radoslava Nikčevića, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio koruptivno krivično djelo – zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Nikčević se teretio da je kao predsjednik Odbora direktora cetinjskih Boksita u toku 2008. godine kredite dobijene od Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, umjesto za nabavku nove opreme za eksploataciju rude, koristio za zatvaranje minusa na računima klijenata filijale CKB-a u Nikšiću. Na taj način on je, kako se sumnja, preduzeću Boksiti Cetinje, prouzrokovao materijalnu štetu u iznosu od 200 hiljada eura.
”Melgonija” odnijela 20 miliona?
SDT je istragu u slučaju “Primorke Bar” pokrenuo još 2015. godine, u predmetu protiv osoba koje su okrivljene da su zloupotrebom položaja prilikom dodjele državne pomoći “Melgonija Primorki” državni budžet oštetili za četiri miliona eura. Krajem jula ove godine u SDT-u je saslušano nekoliko svjedoka i bivši premijer Igor Lukšić, koji je prema spisima SDT-a, kao ministar finansija potpisao garancije za dodjelu pomoći tom preduzeću. SDT je odustao od krivičnog gonjenja predsjednika i članova Komisije za kontrolu državne pomoći, među kojima je i bliski saradnik Lukšića u vrijeme potpisivanja sporne garancije, Predrag Stamatović. Stav SDT-a je da je država osim štete od četiri miliona eura u tom slučaju na indirektan način oštećena za još 15 miliona eura.Tužiteljka Mira Samardžić nije odustala od gonjenja osnivača preduzeća “Melgonija Primorke”, Nebojše Boškovića, njegove bivše supruge i vlasnice kompanije Krizma trejd, Biljane Bošković, izvršnog direktora Primorke Bar, Svetozara Markovića, koji su se sa SDT-om dogovorili o sporazumnom priznanju krivice, ali još nijesu stavili potpis na taj dokument. Status okrivljenih u tom predmetu i dalje imaju izvršni direktori preduzeća “Melgonija Primorke”, Vinko Marović i bivši direktor NLB banke koja je dala kredit, Črtomir Mesarčić.
Sedam miliona iz afere “Carine” izviđaju 11 godina
SDT narednih dana treba da odluči da li će, u “slučaju Carine”, proširiti optužnicu na bivše saradnike nekadašnjeg gradonačelnika Podgorice, Miomira Mugoše, Dragana Đukića, Nadu Stanišić i Dragana Kruščića jer nijesu uspjeli da postignu sporazumno priznanje krivice. Bivši saradnici Mugoše treći put su krajem jula saslušani u SDT-u. SDT je provjeravalo ugovore Opštine i firme “Carine” iz 2007. godine. Istražitelji sumnjaju da je u tom poslu budžet Podgorice oštećen za skoro sedam miliona eura. Mugoši se stavlja na teret da je kao gradonačelnik glavnog grada iskoristio službeni položaj i bez sprovedenog postupka javnih nabavki donio odluku o prenosu prava korišćenja gradskog-građevinskog zemljišta na kompaniju “Carine”, čime je oštetio gradski budžet. Istraga protiv Mugoše pokrenuta je nakon što su vještaci uradili procjenu štete nastale 2007. godine, u poslu koji je Opština sklopila sa kompanijom “Carine”, čiji je vlasnik Čedomir Popović.
SDT je u septembru prošle godine preuzeo iz Osnovnog suda spise u slučaju vjetroelektrane (VE) “Možura” i pokrenulo izviđaj zbog sumnji u moguću korupciju državnih funkcionera koji su odlučivali o tom poslu.
Povodom navoda poslanika SDP-a Raška Konjevića o državnoj pomoći od dva miliona eura “Montenegro erlajnsu” SDT je formirao predmet koji se nalazi u fazi izviđaja.
Predmet je u fazi izviđaja i za hotel “As” u Perazića dolu još od aprila 2016. godine. Zbog lažne garancije od tri miliona eura, Ministarstvo održivog razvoja i turizma podnijelo je krivičnu prijavu protiv šest osoba.
Obustava istrage epilog slučaja tornja EKIP-a
Od 2011. godine čekalo se i na epilog slučaja izgradnje kontrolno mjernog centra na Dajbabskoj gori na koji je potrošeno oko šest milion eura, a cijeli posao se prema pocjeni stručnjaka mogao završiti za 300.000 eura. Kontrolno-mjerni centar izgradila je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) čiji je izvršni direktor tada bio Zoran Sekulić koji je jedan od kandidata za predsjednika Savjeta te institucije.
Tužilaštvo je taj predmet formiralo na zahtjev skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, ali je predmet arhiviran krajem 2014. godine, da bi ga ponovo pokrenulo prošle godine i u fazi je izviđaja.
U okviru tog slučaja SDT je pokrenuo istragu protiv Sekulića, predsjednika i članova Savjeta zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja zbog osnovane sumnje da su od marta 2010. do septembra 2011. godine donijeli odluku o pravu na dodatke po osnovu dodatnog anganžmana na projektima od strateškog značaja za rad Agencije.
“To, iako se radilo na anganžmanu iz poslova redovne nadležnosti Agencije, te da su sebi na taj način pribavili imovinsku koristi od više desetina hiljada eura. Osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivično djelo zbog kojeg je sprovedena istraga nije potkrijepljena dokazima u okviru istrage, zbog čega je 5. aprila 2018. godine istraga obustavljena,” navodi se u odgovoru Stankovića.
Bonus video:
