Firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita, koje banke do sada nijesu mogle naplatiti, država će omogućiti da plate dospjeli poreski dug na rate.
Banke će u tim slučajevima biti oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja. Uz to, platiće i manje poreza na dobit jer im se kao dobit neće računati umanjenje duga koje nastane prilikom restrukturiranja već će se taj iznos tretirati kao rashod.
Ta rješenje nalaze se u Nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji je na javnoj raspravi do 11. marta. Nacrtom je definisano da Poreska uprava firmama omogući plaćanje dospjelog poreskog duga u šest mjesečnih rata za iznos do 100 hiljada eura, a iznad tog iznosa u 12 mjesečnih rata. PU će obustaviti i postupak prinudne naplate tog duga u slučaju da je on prethodno počet.
Poreske olakšice koje imaju banke imaće i mikrofinasijske institucije i lizing kompanije koje imaju slične probleme sa naplatom potraživanja.
Načelnik Direkcije za sprovođenje analize procjena uticaja propisa u Ministarstvu finasija Ivan Radulović za “Vijesti” je kazao da se predloženi Nacrt zakon zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo.
„ Iz perspektive dužnika, u odnosu na posljedice koje bi nastale pokretanjem postupka stečaja, ublažava se negativna percepcija javnosti o njegovoj finansijskoj poziciji i zadržava kontrola nad rukovođenjem privrednim subjektom. Iz perspektive povjerilaca može se postići bolji povraćaj novca putem zajedničkih napora da se podrži spasavanje dužnika koji je u problemima i značajno smanjuju troškovi i rokovi koji se vezuju za redovne sudske postupke u slučaju pokretanja stečajnog postupka“, objasnio je Radulović.
On je kazao da je cilj tog akta podsticanje oporavka dužnika, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i omogućavanje pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta.
„Na ovaj način obezbijedili bi se dugoročno pozitivni efekti za ozdravljenje crnogorske ekonomije, smanjenja rizika finansijske stabilnosti i stvaranja kvalitetnih fiskalnih davaoca“, rekao je Radulović.
Predloženo rješavanje pitanja loših kredita korišćeno je na Islandu, u Indoneziji, Rumuniji, Srbiji...
Predoženi nacrt je rezultat zajedničkog rada Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i Svjetske banke. Od stupanja na snagu važiće dvije godine.
Iz SB ranije je saopšteno da su pomogli CBCG da kod četiri velike crnogorske banke procijeni veličinu i karakteristike loših kredita, koji bi se nakon restrukturiranja mogli u potpunosti vratiti u status kredita koji se uredno otplaćuju. Ta procjena je bila važan element za pripremu najavljenih zakonskih rješenja.
Nacrtom zakona je definisano da Poreska uprava firmama omogući plaćanje poreskog duga do 100.000 eura u šest mjesečnih rata, a iznad tog iznosa u 12 mjesečnih rata
Dobro ako će dati više kredita
Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA) Zoran Vulević “Vijestima” je kazao da su banke same krive za visoki iznos loših kredita u ukupnim kreditima i da iz tog ugla gledano ne treba da budu oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
“Ali, ako će ta olakšica povećati kreditnu aktivnost banaka prema privredi, onda je ona korisna. Privredi fali svježi novac. Bez podrške banaka ne vidim drugi način da se on pribavi”, naglasio je Vulević.
Vulević je dodao da rješenje o naplati poreskog duga na rate nije pošteno prema urednim poreskim platišama. On je istakao da se moraju tražiti rješenja koja će riješiti problem nelikvidnosti privrede.
Montenegro biznis alijansa je nedavno saopštila da se stiče utisak da je zakon pisan uvažavajući prvenstveno problem finansijskog sektora.
Oni smatraju da se zaboravlja činjenica da privredu čine zajedno i finansijski i realni sektor, i da bez jakog realnog sektora privrede nema ni jakih banaka.
IZ MBA su ocijenili da ima prostora za poboljšanje teksta i najavili su širi komentar kako bi uticali na njegovo poboljšanje u interesu ukupne privrede.
Bonus video:
