Crna Gora se u oblasti ribarstva suočava sa ozbiljnim problemima koji se ne odnose samo na sadašnje generacije, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.On je na Godišnjem zasjedanju Generalne komisije za ribarstvo u Mediteranu (GFCM), koje se održava u Baru, kazao da je Crna Gora imala nesreću da se razvoj njenog ribarstva zaustavi raspadom Jugoslavije. "Flota nam je prilično zastarjela i daleko je od prakse koja se sprovodi u drugim zemljama. To su razlozi zbog kojih ne možemo prihvatiti inicijativu Evropske unije (EU) da budemo na isti način tretirani kao zemlje koje su posljednjih 20 godina bile u prilici da se razvijaju u tom pravcu”, rekao je Ivanović. Prema njegovim riječima, ta problematika nije samo pitanje zakonodavstva i procedura koje će se primijenjivati, već se odnosi i na oruđa i mehanizme dostupne ribarima kako bi se bavili poslom od kojeg žive.
“Veliki izazov je naći mjeru i balans između onoga što su njihove želje i onoga što su zahtjevi tržišta”, naveo je Ivanović, naglašavajući da je upravo razgovor o održivom razvoju i održivom upravljanju jedan od osnovnih ciljeva konferencije u Baru. Prednost Crne Gore je, kako je rekao, u njenoj veličini i neutralnosti. “Ipak, ne želimo da slijepo primjenjujemo ono što su inicijative EU i zaustavimo razvoj ribarstva. Pri tome moramo tražiti i politička rješenja koja će ići u pravcu dopuštenog razvoja flote u Crnoj Gori do jednog nivoa, pa tek onda da primjenjujemo evropska pravila u datom momentu”, kazao je Ivanović.
Prvi menadžment plan za Jadransko moreGeneralni sekretar GFCM-a, Abdelah Srour, smatra da je cilj naučnog sastanka da sve zemlje članice GFCM-a i predstavnici EU na osnovu naučnih podataka daju preporuke, koje se na kraju sprovode kroz konkretne menadžment-planove upravljanja. “Konkretno u ovom slučaju, prvi menadžment plan bio je za Jadransko more”, rekao je Srour, podsjetivši da je EU sa članicama GFCM-a prošle godine usvojila prvi višegodišnji menadžment plan za stokove plave ribe, koji se odnosi na srdele i inćune. Taj menadžment plan je, kako je objasnio, baziran na tri tehničke akcije. Prva podrazumijeva ograničenje ribolova, odnosno njegovo «zamrzavanje» na trenutnom nivou. Druga mjera je određivanje minimalne dozvoljene količine ulova tih vrsta, dok posljednja treba da obezbijedi da se ribolovni mortalitet održi na sadašnjem nivou kako bi se spriječila prevelika eksploatacija. On se zahvalio Crnoj Gori na aktivnom učešću i podršci u procesima istraživanjima na Jadranu. Koordinator regionalnog naučnog projekta Adria Ment, čija je osnovna ideja naučna pomoć u razvoju odgovornog ribarstva u Jadranskom moru, Enrico Erneri smatra da će saradnja biti na visokom nivou kada zemlje učesnice projekta počnu da prikupljaju i dostavljaju podatke, ali i naučni instituti iz tih zemalja budu imali isti stepen razvoja u dijelu obrade, izvještavanja o njima i usmjeravanju ka generalnoj komisiji. Adria Ment egzistira već 15 godina, najvećim dijelom ga finansira Ministarstvo poljoprivrede Italije i EU.Šef laboratorije za morsko ribarstvo u Institutu za biologiju mora i šef radne grupe za pripremu pregovora za poglavlje 13, Aleksandar Joksimović kazao je da eksperti iz oblasti ribarstva na osnovu podataka koje sakupe u Mediteranu sa komercijalnih brodova i sa onih koji se bave istraživanjima, podatke prezentuju upravo na ovakvim sastancima. “Oni prolaze kroz nekoliko «filtera» svih eksperata kako nezavisnih, tako i onih koji dolaze iz institucija. Potom ih obrađuje naučni komitet generalne komisije za ribarstvo, jer sve odluke na nivou države u toj oblasti moraju biti zasnovane na egzaktnim naučnim podacima”, objasnio je Joksimović.
Galerija
Bonus video:
