Za imovinu Kovačnice, zavisnog društva u vlasništvu Kombinata aluminijuma, stigle su dvije ponude, a jedna od njih je nikšićke kompanije Uniprom.
Direktor i vlasnik Uniproma Veselin Pejović potvrdio je „Vijestima“ da je dostavio ponudu i na ovom obnovljenom tenderu, ali nije želio otkrivati detalje dok u ponedjeljak ponude ne budu zvanično otvorene u Privrednom sudu.
Stečajni upravnik Zdravko Cicmil nije juče mogao reći ko je poslao drugu ponudu za Kovačnicu, budući da je bila zatvorena.
Izvor “Vijesti” kazao je da je moguće da je drugu ponudu predao Gojko Pejović, koji je pokazao interesovanje za kupovinu imovine ove fabrike, navodno u ime bliskog rođaka iz Njemačke.
Veselin Pejović je rekao da ne zna ništa o drugoj ponudi za Kovačnicu, uz objašnjenje da nije ni u rođačkoj niti bilo kakvoj drugoj vezi sa prezimenjakom koji je obilazio tu firmu.
Prije više od pola godine Kovačnicu je obilazio predstavnik londonske firme Get Sales LTD, povezane sa njemačkim HGL-om.
Na obnovljenom oglasu početna cijena imovine Kovačnice je dva miliona eura, a na prvom tenderu je traženo 4,52 miliona, koliko je procijenjena imovina. Uniprom je tada nudio 400 hiljada, a i postavio uslove koje Cicmil nije mogao ispuniti.
Predmet prodaje su građevinski objekti sa zemljištem bivše vojne fabrike KAP-a ukupne površine oko 25 hiljada kvadrata, kao i preostala oprema, proizvodna postrojenja i transportna sredstva.
Ponuda Pejovića, koji je dobio polovinu Prerade, bila je uslovljena time da građevinski objekti koje treba da kupi Uniprom imaju građevinsku dozvolu ili započet postupak legalizacije, da je ova industrija predviđena prostornim planom, imovina uknjižena u katastru.
Uniprom je prvobitno planirao da širi proizvodnju i dograđuje nove objekte, a zauzvrat je tražio od stečajne uprave Kovačnice i države da ga za to oslobode plaćanja poreza i komunalija.
Pejović je tada najavio investicije od pet miliona eura u roku od pet godina, 50 radnika da zaposli odmah i proizvodni pogon pusti u rad najkasnije u roku od četiri mjeseca.
Potraživanja bivših radnika i države iznose oko 600 hiljada eura. Najveći povjerilac je KAP, koji je i pokrenuo stečaj zbog nevraćenog duga od 4,74 miliona.
Bonus video:
