Predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji uređuje budžetsku proceduru i uvodi fiskalna pravila, dobro je zakonsko rješenje koje je potrebno doraditi, ocijenili su članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Oni su u prvom dijelu rasprave ocijenili da je predloženi tekst zakona, koji bi trebalo da obezbijedi stabilno funkcionisanje sistema javnih finansija, »korak naprijed«, ali je neophodno otkloniti određene nejasnoće. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, saopštio je da predloženi zakon predviđa uvođenje fiskalnih pravila, koja podrazumijevaju budžetski deficit od tri odsto i nivo javnog duga od 60 odsto."Uvođenje tih pravila je pozitivno, jer se tako obezbjeđuje efikasan sistem", kazao je Šehović i dodao da bi trebalo razmišljati i o uvođenju limita za lokalne samouprave. On smatra da je uvođenje prekršajne odgovornosti, kojom se u slučaju kršenja zakona predviđaju novčane kazne od 200 do četiri hiljade eura, ogroman iskorak u odnosu na prethodno rješenje, ali i da ona u velikoj mjeri zavisi od rada budžetskog inspektora, kao novog instituta predviđenog predloženim rješenjem. Predlog zakona o budžetu se, prema riječima Šehovića, bavi i budžetskim kalendarom, ali ne u mjeri koliko bi to trebalo, s obzirom na to da su rokovi i dalje kratki."Treba vidjeti da li su potrebne značajnije reforme budžetskog kalendara u smislu obezbjeđenja većeg prostora za parlamentarnu raspravu", naveo je Šehović.
Milić: Potreban budžetski inspektorPoslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, smatra da se radi o značajnom zakonu, ali bi svaka država trebalo da uredi sistem na način koji bi omogućio njegovo funkcionisanje."Ukoliko nemamo ekonomiju, neće nam trebati ni fiskalna odgovornost. Problem je u nedostatku političke volje da neko mora snositi odgovornost, koja se ne može obezbijediti na način kako je to definisano zakonom. Neko mora odgovarati za nenamjensko trošenje novca iz budžeta", poručio je Milić.On je podsjetio da se u Crnoj Gori, pored interne i eksterne revizije, kao i drugih državnih organa koji se bave kršenjem zakonskih normi, uvodi još i institut budžetskog inspektora."Budžetski inspektor je potreban, ali bi efekat bio veći kada bi se otpuštali oni koji krše zakon. Problem je, međutim, što se radi o ljudima koji su iz neke političke partije ili ih je neko tu zaposlio", saopštio je Milić.On je dodao i da su prekršajne odredbe u predloženom zakonu problematične i pitao da li država na taj način samu sebe kažnjava i samoj sebi puni budžet kroz plaćanje kazni.
Đukanović: Pojašnjenje oko prošlogodišnjeg budžeta Poslanik Demoktarske partije soocijalista (DPS), Zoran Jelić, kazao je da će se usvajanjem Predloga zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti omogućiti bolje funkcionisanje sistema javnih finansija. On je pitao ko će snositi odgovornost u slučaju da Crna Gora pređe definisani limit dozvoljenog javnog duga od 60 odsto, pogotovo kada se ima u vidu da je njegov prosječan iznos u zemljama članicama EU oko 90 odsto. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, naveo je da su predložena zakonska rješenja dobra, ali to nije dovoljno, s obzirom na to da kada je budžet u pitanju sve mora biti transparentno."Tražimo pojašnjenja u vezi sa prošlogodišnjim budžetom, čije je punjenje zahvaljujući boljoj naplati poreskih obaveza bilo bolje 120 miliona eura. Kako je do toga došlo i koji su to obveznici omogućili takvo punjenje budžeta?", pitao je Đukanović. Poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, ocijenio je da je predloženi zakona o budžetu lošiji od radne verzije teksta, jer ne sadrži neka dobra rješenja, koja su prvobitno bila predviđena.
Žugić: Ne plaća država kazne sama sebi Predstavnik Instituta alternativa, Marko Sošić, naveo je da su glavni nedostaci Predloga zakona nezadovoljavajući budžetski kalendar, isključenost Skupštine iz ključnih faza formulisanja budžeta, kao i nedorečenosti po pitanju prekršajne odgovornosti, budžetske inspekcije i finansijske autonomije. Predsjednik Senata Državne revizorske institucije, Milan Dabović, smatra da predloženo rješenje predstavlja integralan sistemski okvir, koji bi trebalo da obezbijedi stabilno funkcionisanje sistema u narednom periodu. Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da je predloženi zakon korak naprijed, ali on mora biti prilagođen postojećim okolnostima. Zakon, prema njegovim riječima, ne bi smio biti previše rigidan, osim kada je u pitanju tekuća javna potrošnja, kako bi se izbjeglo njeno kreiranje iz duga.»Moramo imati korektivne norme u slučaju prekoračenja numeričkih pravila. Definisani nivo javnog duga je racionalna opcija uz korektivnu normu, u slučaju eventualnog prekoračenja«, saopštio je Žugić.On je dodao i da je prekršajnim odredbama predviđeno kažnjavanje pojedinaca koji krše zakon, na osnovu prijava koje podnosi budžetski inspektor.»Država ne plaća kazne samoj sebi. To radi pojedinac koji krši zakon«, rekao je Žugić.Odbor će sredinom februara nastaviti raspravu o Predlogu zakona o budžetu, kako bi se članovima tog tijela koji danas nijesu nijesu prisustvovali sjednici omogućilo da saopšte eventualne primjedbe i sugestije. Članovi Odbora će se na toj sjednici izjasniti i o predlogu poslanika SNP-a, Srđana Milića, da se obavi kontrolno saslušanje ministra ekonomije, Vladimira Kavarića, i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede, Srđana Kovačevića, zbog visokih računa za struju, koji su, prema njegovim riječima, u decembru bili 50 do 100 odsto veći nego u novembru.»Računi za struju i dalje nijesu transparenti. Interesuje me kako ih plaćaju veliki trgovinski lanci, kako to radi država i šta građani imaju od toga što je država jedan od vlasnika EPCG«, rekao je Milić obrazlažući zahtjev da se u dnevni red današnje sjednice Odbora uvrsti njegov predlog. Na sjednici je konstatovano i da Odbor nije dobio odgovor na dva dopisa upućena Montenegro bonusu, u kojim se traže podaci o poslovanju te kompanije u kontekstu upravljanja Kombinatom aluminijuma. Odbor je dopise poslao početkom decembra i sredinom januara, ali odgovore nije dobio
Bonus video:
