Novi blok Termoelekrane (TE) u Pljevljima mogao bi prouzrokovati i do 16 prijevremenih smrti godišnje, odnosno 622 za 40 godina rada, pokazalo je istraživanje koje je uradila nevladina organizacija Green Home u saradnji sa globalnim ekološkim pokretom Greenpeace.
Programski direktor Grin houma, Jelena Marojević Galić, kazala je da su to alarmantni podaci, i da je porazna činjenica da u Crnoj Gori do sada, po naučnoj metodologiji, nije urađena ni retrospektivna, ni prospektivna studija o uticaju zagađenja iz TE Pljevlja na zdravstveno stanje stanovnika Pljevalja.
“Iako Vlada planira nastavak korišćenja uglja u cilju proizvodnje energije narednih 40 godina”, kazala je Marojević Galić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, da bi se jasno odgovorilo na pitanje šta Crna Gora dobija a šta rizikuje gradnjom drugog bloka TE, potrebno je uraditi ozbiljne i opsežne analize, ekonomske, ekološke, kao i one o uticaju na zdarvlje.
“Nažalost, do danas ni jedna takva analiza nije prezentovana građanima Crne Gore i Pljevalja”, rekla je Marojević Galić.
Pored toga, kako je navela, što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno saopštila da su zagađujuće materije iz vazduha glavni uzrok raka pluća, nadležne adrese u Crnoj Gori šalju poruku da očigledno i ogromno zagađenje u Pljevljima ne potiče od postojeće termoelektrane.
“I čak šta više - da novi blok, ako bude građen, neće imati uticaja na zdravlje ljudi i zagađenje, i da će riješiti sve ekološke probleme”, dodala je Marojević Galić.
Ona je podsjetila da, s druge strane, stručne službe zdravstvenih institucija iz Pljevalja već godinama ukazuju na zabrinjavajući uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, naročio na porast broja respiratornih oboljenja koja su naročito izražena kod djece.
Marojević Galić je precizirala da se i kod djece i kod odraslih, u grupi respiratornih oboljenja, naročito bilježi rast opstruktivnog sindroma i astme.
“Ne postoji čista tehnologija iz uglja, i svaka termoelektrana, pa čak i ona građena u skladu sa propisanim emisijama, ima negativne efekte na zdravlje”, naglasila je ona.
Iz tog razloga je, kako je navela, Grin houm u saradnji sa organizacijom Grinpis, uradio istraživanje o projekcijama uticaja novog bloka TE Pljevlja na zdravlje ljudi, služeći se softerskim modelom koji je razvio univerzitet u Študgartu.
“Na osnovu modeliranja dobili smo alarmatne podatke, po kojima bi novi blok u Pljevljima mogao prouzrokovati i do 16 prijevremenih smrti godišnje, odnosno za 40 godina rada do 622 prijevremenih smrti”, kazala je Marojević Galić.
Ona je rekla da je analizirana i pojavnost respiratornih oboljenja, pa bi tako izgradnja novog bloka u Pljevljima prouzrokovala 110 slučajeva djece sa potrebom liječenja akutne astme godišnje, a zbog potreba za odsustvom sa posla zbog bolovanja izgubilo bi se 14 radnih godina.
“Pri ovim analizama nijesmo računali uticaje postojećeg bloka, čiji se nastavak rada do 2030. predviđa Strategijom energetike, tako da u slučaju paralelnog rada ovi podaci mogu biti i daleko drastičniji”, upozorila je Marojević Galić.
U analizi su se, kako je kazala, bavili i ekonomskim parametrima, pa su eksterni troškove od realizacije tog projekta izračunati na 75 miliona EUR godišnje.
U Grin houmu smatraju da bi se svaka ozbiljna i odgovorna vlada morala pozabaviti tim pitanjima prije nego što donese odluku da nastavi sa ekspolatacijom uglja u svrhu proizvodnje energije.
“Kao naš doprinos, mi ćemo naše podatke i analize dostaviti na nadležne adrese, ali svakako sa njima upoznati i javnost Crne Gore i građane Pljevalja”, najavila je Marojević Galić.
Ona je naglasila da je pitanje izgradnje novog bloka TE u Pljevljima je vrlo kompleksno, i da ga ne bi trebalo svesti samo na izbor investitora i njegove ponude.
“To pitanje može da zaključa kapital, emisije i strukturu energetskog sektora naše zemlje na 40 ili 50 godina, što je daleko iznad očekivanog datuma pristupanja Evropskoj uniji (EU) i izvan cilja EU za dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. Godine”, pojasnila je Marojević Galić.
Takođe ga, smatra ona, ne bi trebalo posmatrati odvojeno od pitanja otvaranja rudnika uglja Maoče, koji se planira kao neophodan zbog ograničenih rezervi uglja u Pljevaljskom basenu.
Iz Grin houma podsjećaju da su tokom protekle godine brojne razvojne i investicione banke - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) , Svjetska banka (SB), Evropska investiciona banka (EIB) kao i Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), uvele oštre restrikcije u daljem finansiranju ovakvih projekata, potvrđujući politiku udaljavanja od “prljavih” izvora energije.
“Istovremeno, zvanična politika Crne Gore pokušava upravo projekat izgradnje novog bloka TE unaprijed prikazati kao ekološko rješenje i način za rješavnje postojećih problema u Pljevljima”, kazala je Marojević Galić.
Ona je dodala da, pri tome, još ne postoji definisan projekat, kao ni detaljni prostorni plan i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja bi trebalo da odgovori na to pitanje.
“S druge strane, nijesu razmotrene alternativne mogućnosti za Pljevlja, kao što su iskorišćavanje biomase i mogucnost transformisanja postojeće TE na biomasu, što bi bilo svakako prihvatljivo rješenje i sa stanovišta recimo investicionih banaka”, navela je Marojević Galić.
Ona je podsjetila da je EIB, glavni instrument EU za pozajmice, u julu odličila da prestane sa finansiranjem većine enrgetskih objakata na ugalj, kako bi pomogla u naporima 28-članog bloka zemalja za sprječavanje zagađenja vazduha i izazivanje klimatskih promjena.
“Izgradnja novih i renoviranje postojećih elektrana na ugalj neće biti prihvatljive za finansiranje, ukoliku ne emituju manje od 550 grama ugljendioksida po kilovatsatu proizvedene energije (gCO2/kW), što bi mogle ispunjavati samo kombinovane termoelektrane ili one koje rade sagorijevanjem biomase”, pojasnila je Marojević Galić.
Takođe je, kako je navela, bord direktora SB donio odluku da više neće finansirati elektrane na ugalj u siromašnim zemljama, prihvatajući novu energetsku strategiju koja će ograničiti finansiranje energetskih objekata na ugalj, osim pod rijetkim okolnostima.
“Predsjednik SAD, Barak Obama, u u junu je, govoreći o klimatskim promjenama, rekao da će Vlada SAD uvesti oštre restrikcije u finansiranju novih energetskih objekata na ugalj u inostranstvu”, kazala je Marojević Galić.
Ona je podsjetila da je i EBRD nedavno donijela odluku o striktnom ograničavanju finansiranja izgradnje termoelektrana na ugalj.
Komentarišući najave potencijalnih investitora o ulaganjima u zaštitu životne sredine i „zaokruživanju“ ekološkog procesa, Marojević Galić je kazala da je pitanje ozbiljnosti investitora i ispunjavanja obećanog u stvari pitanje snage i odlucnosti države da osigura da se to zaista i desi.
„Mi smo ti koji prije svega treba da znamo šta zaista želimo da postignemo, kako danas, tako i na neki duži period. Tako da je na nama da osiguramo kako da dođemo do tih ciljeva“, rekla je Marojević Galić.
Ona je naglasila da je Vlada, prilkom pregovora sa bilo kojim intvestitorom, obavezna da vodi računa prije svega o intersu građana, kao i da uvaži mišljenje javnosti.
„Zato smatram da je Vlada u obavezi da na vrijeme upozna građane Pljevalja, ali i Crne Gore sa posljedicama sa kojima se možemo suočiti u slučaju izgradnje novog bloka“, kazala je Marojević Galić.
Prema njenim riječima, negativni efekti na zdravlje ljudi, skriveni troškovi liječenja, sanacije, otvaranja novih kopova - moraju biti poznati prije donošenja konačne odluke o nastavku korišćenja uglja u pljevaljskom basenu.
„Međutim, u ovom slučaju, čini se da se ti negetaivni efekti zanemaruju, i da se prednost daje kratkoročnim ekonomskim efektima“, zaključila je Marojević Galić.
Bonus video:
