Stručnjaci londonskog Capital economics (CE) predviđaju pad berzanskih cijena nafte pred kraj ove godine na 90 dolara po barelu, što je približno deset do 20 odsto niže u odnosu na sadašnji nivo kotacija te sirovine na glavnim tržištima u SAD i Evropi.
Britanski energetski eksperti vjeruju da će do navednog pojeftinjenja nafte doći zbog povećanja ponude te sirovine iz svih raspoloživih izvora, ali i usljed očekivane slabije globalne tražnje.
Stručnjak ruske kompanije "Uralsib kapital" Aleksej Devjatov ne dijeli mišljenje svojih britanskih kolega i ocjenjuje da će prosječna cijena nafte u toku iduće godine biti veća nego što oni predviđaju.
Ruska nafta marke Ural koštaće, u prosjeku, tokom 2014. godine, oko 106 do 107 dolara za barel, prognozira Devjatov, uz napomenu da takva cijena osnovne energetske sirovine garantuje i stabilnost prihoda u ruskom budžetu.
Ukoliko bi, međutim, cijena nafte pala do nivoa koji predviđaju britanski energetski stručnjaci, tada bi ruski budžet ostao "kraći" za oko bilion rubalja (oko 35 milijardi dolara), što bi vladu natjeralo na nepopularne mjere štednje i stezanje kaiša.
Trenutno, naftni barel na Merkantilnoj berzi u Njujorku košta 97 do 98 dolara, dok je ista količina dragocjene sirovine na glavnom evropskom tržištu u Londonu skuplja za oko 12 dolara.
Uvećana ponuda iz zemalja članica naftnog kartela OPEK, ali još više iz američkih prerađivačkih kapaciteta usljed drastičnog skoka dobijanja nafte iz uljanih škriljaca, uticaće na pojeftinjenje nafte u idućoj godini, uvjereni su analičari CE.
Oni kao mogući razlog za pojeftinjene nafte navode i očekivano smanjenje podsticaja Uprave federalnih rezervi SAD za domaće banke i hipotekarne organizacije u mjesečnoj vrijednosti od 85 milijardi dolara.
Ukoliko se ti podsticaji smanje, treba očekivati manji obim kupovine nafte na globalnom nivou i to bi se odrazilo i u vidu nižih berzanskih cijena ove vitalne sirovine, navode stručnjaci koje citira Blumberg.
OPEK je, inače, na sastanku čelnika te organizacije 10. decembra u Beču saopštio da će i dalje zadržati sadašnji obim dnevne produkcije nafte od 30 miliona barela, ali i da očekuje, suprotno od predviđanja strucnjaka CE, rast globalne tražnje nafte.
Prema toj procjeni OPEK, tražnja nafte će se tokom 2014. uvećati na 98,84 miliona barela dnevno, ili za nešto više od milion barela u odnosu na ranije procijenjeni nivo u ovoj godini.
OPEK očekuje rast tražnje nafte, prije svega zbog većeg potražnje u manje razvijenim zemljama, ali i u brzo rastućim privredama poput kineske i indijske, dok bi prema toj projekciji tražnja u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, koja obuhvata tridesetak ekonomski najmoćnijih država svijeta, trebalo naredne godine da opadne za 200 hiljada barela dnevno.
Kad je riječ o situaciji u OPEK-u treba imati u vidu i tekuća nepovoljna kretanja u Libiji, gdje naoružane grupe pobunjenika već mjesecima vrše blokadu vitalnih naftnih terminala u istočnom dijelu zemlje.
Prozivodnja nafte u toj članici naftnog kartela je zbog toga smanjena na oko 250.000 barela dnevno, što je šest puta manje u odnosu na raniji, predkrizni, nivo.
U cjelini gledano, CE ipak vjeruje da potrošači nafte širom planete mogu očekivati niže cijene goriva, jer će se usljed niže tražnje za uvoznom naftom u SAD povećati isporuke bliskoistočne i nekih drugih vrasta nafte na globalno tržište, što će rezultirati i pritiskom na kotacije sjevernomorske nafte tipa "brent".
Sadašnje premije u berzanskoj cijeni nafte, koje već u dugom periodu postoje zbog nestabilnosti i geopolitičke neizvjesnosti na Bliskom istoku, postepeno će se smanjivati i to je, takođe, element koji će uticati na pojeftinjenje sirove nafte tokom narednih mjeseci, zaključuje se u analizi britanskih eksperata.
Bonus video:
