Bitcoin i jeste i nije novac, moglo bi se zaključiti iz raznih definicija koje, uhvaćeni talasom globalne histerije oko nove kriptovalute, stvaraju vlasnici, aktivisti, ekonomisti, filozofi...
Bitcoin je vrijednost koja nastaje u virtuelnom prostoru - u računarima, na internetu, na virtuelnim tržištima... Pri tome, količinu bitcoina ne određuje bilo kakva institucija ili država, već kibernetički procesi koji se dešavaju u kompjuterima širom svijeta. Samim tim, bitcoin je zaštićen od inflacije, i to matematičkom funkcijom, koja onemogućuje da količina naraste iznad 21 miliona.
Bitcoini, kojih danas ima na milione, nastaju procesom koji se na engleskom naziva “mining”, dok bi najbliži i najčešći prevod na naš jezik bio “rudarenje”. To je, najprostije rečeno, proces u kome kompjuter onog ko hoće da dobije bitcoin izračunava kompleksni matematički problem, odnosno otkriva neki kod. Algoritam je tako podešen da je brzina dobijanja novih bitcoina približno konstantna, kako se ne bi desila pretjerana “primarna emisija”. Inače, rudarenje bitcoina postalo je toliko popularno da su već reagovali i proizvođači hardvera koji su napravili posebne matične ploče s maksimalnom snagom procesora, vrlo tražene na današnjem tržištu računara.
Svi koji koriste Bitcoin softver čine da ovaj sistem radi. I to ga čini izuzetno otpornim. Bitcoin je otporan na centralnu kontrolu i na manipulacije dostupnosti novca. Bitcoin je otporan na mnoštvo loših stvari koje su pogodile tradicionalne valute
Kad neko, bilo pojedinac, firma, organizacija, uspije da dobije bitcoin, ili ga jednostavno kupi “tradicionalnim” novcem, on se pohranjuje u njegov virtuelni novčanik. Bitcoin se sastoji od kriptografskog para ključeva, pri čemu jedan od ključeva predstavlja valutnu jedinicu, a drugi služi kao dopuštenje za raspolaganje njome. Ključevi se čuvaju u binarnoj datoteci, koja, uzgred, uz mogući pad vrijednosti može predstavljati dodatni rizik zbog mogućnosti krađe.
Kad vlasnik želi nešto da plati tim novcem, on šalje samo javni ključ, zajedno s potpisom za transakciju, koji dobija odgovarajući ključ primatelja, čime se mijenja vlasnik a istovremeno i tajni kod iznosa.
Bitcoinom, dakle, može da se trguje, i njime sve više može da se plaća, ali on i dalje, po mnogim mišljenjima, nije novac, prije svega zato što ga ne kreira neka država ili monetarna institucija, te nije pod kontrolom nikakve čovjeku poznate suverene vlasti.
“U pitanju je digitalna valuta koju ne izdaje centralna banka. Bitcoin nije stvorila neka korporacija. Umjesto toga, svako ko učestvuje u Bitcoin mreži – svako ko koristi Bitcoin softver na svom kompjuteru i komunicira sa mrežom drugih ljudi koji rade to isto, svi ti ljudi zajedno obavljaju funkciju koju obično obavlja centralna banka. Svi ti ljudi zajedno stvaraju ovu valutu. Svi oni se staraju da su obavljene transakcije validne i da se odbijaju one koje to nisu. Svi koji koriste Bitcoin softver čine da ovaj sistem radi. I to ga čini izuzetno otpornim. Bitcoin je otporan na centralnu kontrolu i na manipulacije dostupnosti novca. Bitcoin je otporan na mnoštvo loših stvari koje su pogodile tradicionalne valute”, kazao je sredinom godine za “Businessinsider” Gevin Andersen, naučnik u Bitcoin fondaciji.
Andersen, kao i mnogi aktivisti u pravom Bitcoin pokretu koji pred našim očima nastaje na svim kontinentima, misli da je ova valuta - budućnost.
“I dalje govorim ljudima da u Bitcoin investiraju vrijeme i novac koje sebi mogu da dopuste da izgube. Sve je i dalje na samom početku. Smatram da je u pitanju investicija sa velikim rizikom, ukoliko na Bitcoin gledate kao na investiciju. Ipak, ne vidim da postoji razlog koji bi spriječio da Bitcoin toliko naraste da postane poput velikih nacionalnih valuta. Ne postoji tehnički razlog koji bi to spriječio i nijedan teoretski zašto to ne bi mogao”, kazao je Andersen, uz podsjećanje da na svijetu trenutno postoji Bitcoina u vrijednosti od više od milijardu dolara.
U štampanom izdanju čitajte:
- Šta je Centralna banka saopštila kada je u pitanju nova valuta
- Šta kažu pristalice bitcoina
- O vrijednosti bitcoina
- Mišljenje ekonomiste Mile Kasalice
Galerija
Bonus video:
