Poslanici su danas završili raspravu o Izvještaju o dodjeli državne pomoći u prošloj godini, tokom koje su predstavnici opozicionih partija kao ključni problem naveli neravnomjernu regionalnu raspodjelu.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, kazao je da postoji ogromna disproporcija u davanju državne pomoći, jer su se štitili interesi stranih strateških partnera, umjesto oni kojima je ona najpotrebnija.
"Suština pomoći je da se ona daje onima kojima je zaista potrebna. Umjesto toga mi smo pomagali strateške partnere i bankarski sektor", naveo je Perić.
On smatra da bi državnu pomoć, umjesto na strateške partnere, poput prebogatog Rusa koji je gazdovao Kombinatom aluminijuma (KAP), ili banke, trebalo usmjeriti na poljoprivrednika.
"Govori se o trendu pada državne pomoći, a znamo da su ove godine pale garancije za kredite KAP-a od 100 miliona EUR, što će se odraziti na ovogodišnji izvještaj", saopštio je Perić.
Poslanici opozicionih partija ocijenili su i da je Izvještaj o dodjeli državne pomoći za prošlu godinu frapantan, ali da za to nije odgovorna Komisija, jer je ona ne dodjeljuje. Oni smatraju da je sjednici trebalo da prisustvuju ministar ekonomije ili za regionalni razvoj.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić, naveo je da se poslanici mogu sporiti oko toga da li je pomoć bila pravedna, ali da se i dalje ne zna koliko je, izuzev u slučaju KAP-a, bila efikasna.
"To možemo samo da nagađamo", rekao je Bojanić.
Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) smatraju da je institut državne pomoći zloupotrijebljen, što će potvrditi izvještaj za ovu godinu, u koji će biti uvrštene garancije za kredite KAP-a od 100 miliona EUR.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Emilo Labudović, pomenuo je i državnu pomoć dodijeljenu nacionalnom avioprevozniku Montenegro Airlines-u, čiji je bivši direktor, koji je primao osam poslaničkih plata, predložio da se prodaju avioni kako bi se vratio dug kompanije.
"Najbolje da prodamo njega, kad je takav genije", kazao je Labudović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, tvrdi da je sve što je urađeno u vezi sa državnom pomoći bilo transparentno i javno.
"Nema zloupoupotrebe. Postoji intencija smanjenja državne pomoći u EU, čemu teži i Crna Gora", naveo je Jelić.
Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći, Mitar Bajčeta, objasnio je da poljoprivreda nije u nadležnosti tog Vladinog tijela, tako da poljoprivrednici mogu da dobiju koliko god hoće pomoći, ukoliko je to predviđeno Agrobudžetom.
On je saopštio da je ukupna dodijeljena državna pomoć u prošloj godini, od 41,8 miliona EUR, činila 1,26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je u odnosu na 2011. godinu, kada je državna pomoć iznosila 66,4 miliona EUR, 36,97 odsto manje.
Učešće horizontalne državne pomoći u ukupno dodijeljenoj za prošlu godinu, prema riječima Bajčete, iznosi 78,34 odsto ili 32,8 miliona EUR.
Prema izvještaju, značajan iznos ukupno dodijeljene pomoći u prošloj godini nastao je kao posljedica aktiviranja garancija, odnosno 19,5 miliona EUR ili 46,6 odsto od ukupno dodijeljene.
Bez pomoći dodijeljene KAP-u i sektoru saobraćaja i poljoprivrede i ribarstva kao antikriznih mjera, ukupno dodijeljena pomoć u prošloj godini iznosila je oko 9,5 miliona EUR, što predstavlja svega 0,29 odsto BDP-a.
Za sektorsku državnu pomoć u prošloj godinu izdvojeno je 7,5 miliona EUR. Najznačajnija sredstva u okviru te pomoći izdvojena su za kulturu, informisanje i oblast saobraćaja.
Regionalna državna pomoć u prošloj godini iznosila je oko 1,5 miliona EUR i najvećim dijelom je usmjerena ka elektronskim medijima i emiterima.
Bonus video:
