U Crnoj Gori se još nijesu stekli uslovi za povećavanje poreza u oblasti osiguranja, jer je naše tržište malo i još u razvoju a već sa visokim troškovima.
Plašimo se da će, ukoliko dođe do povećanja poreza, a smanjenja premije osiguranja i obima posla, investitori razmišljati o povlačenju ili da će nastaviti rad kroz poslovanje filijala, što bi smanjilo broj radnih mjesta, ocijenio je za “Vijesti” predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović.
Poslanik SNP Aleksandar Damjanović tokom prošlog mjeseca podnio je Skupštini predlog izmjena Zakona o porezu na premije osiguranja kojim predlaže oporezivanje premije na sve vrste osiguranja po stopi od devet odsto. On je prije dva dana amandmanski djelovao na svoj predlog kako bi životno osiguranje, ipak, bilo izuzeto od oporezivanja.
“Svakako porez treba obračunavati na naplaćenu premiju, a ne fakturisanu jer postoji značajna razlika između onog što je predviđeno ugovorom"
Osnovni razlog za predlaganje ovog zakona, kako je Damjanović naveo u obrazloženju je “stvaranje pravnog okvira da se omogući adekvatno oporezivanje premija osiguranja”, nakon gotovo desetogodišnje primjene važećeg Zakona “koji nije prilagođen socio-ekonomskom ambijentu u Crnoj Gori.
“Ovim zakonom se postiže i poreska konzistentnost oporezivanja djelatnosti osiguranja sa ostalim djelatnostima”, smatra Damjanović.
Vujović ističe, međutim, da se u Agenciji najviše plaše od toga da bi se najveći dio povećanja poreza “prelio” na građane kao krajnje korisnike.
“Mi kao regulator imamo ograničene mogućnosti. Možemo uticati do određene mjere kada je u pitanju osigiranje od autoodgovornosti, ali nemamo beskonačnu moć da možemo ograničavati tarife. Ako se aktuarskim tehnikama i argumentima to pokaže opravdanim mi nemamo mogućnost sem da prihvatimo takve tarife”, dodao je Vujović.
On je naglasio da bi pored životnih osiguranja, kod neživotnih treba isključiti od oporezivanja osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, osiguranje kredita.
“Svakako porez treba obračunavati na naplaćenu premiju, a ne fakturisanu jer postoji značajna razlika između onog što je predviđeno ugovorom. To bi bila naša preporuka”, napomenuo je Vujović.
Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović kaže da bi se najveći dio povećanja poreza mogao “preliti” na građane kao krajnje korisnike
Direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban smatra da bi se predloženom izmjenom Zakona ugrozilo poslovanje u oblasti osiguranja koje na godišnjem nivou obezbijedi isplatu šteta neživotnog osiguranja u iznosu od 27,3 miliona eura.
“Predlogom se ugrožava tek uređeno tržište osiguranja koje ima 786 zaposlenih za koje njihova osiguravajuća društva izmiruju sve poreze i doprinose. Samo u društvima koja se bave neživotnim osiguranjem od 2008. do 2012. uplaćeni porezi i doprinosi na ova lična primanja iznose 22,38 miliona eura ili u prosjeku 4,47 miliona godišnje. Ovo jasno pokazuje koliko društva za osiguranje doprinose budžetu i da su potpuno neosnovane tvrdnje da su društva nedovoljno oporezovana”, tvrdi Šaban.
On je napomenuo da su u proteklih pet godina društva koja se bave neživotnim osiguranjem kroz dokapitalizacije tih kompanija uplatila iznos od 18,64 miliona eura.
Ukupan plaćeni porez na premiju kod neživotnih osiguranja u periodu od 2008. do 2013. godine iznosi 9,68 miliona eura.
“Predložena stopa poreza na premije osiguranja od devet odsto je daleko iznad prakse zemalja u okruženju i imala bi za posljedicu pad tržišta osiguranja koji bi se direktno odrazio na slabljenje ekonomije”, kaže Šaban.
Izvršna direktorica Agencije za nadzor osiguranja Biljana Pantović, kaže da shvataju „pozitivne namjere poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića da je njegova želja da pomogne budžetu u prikupljanju poreza, ali da se mora imati u vidu kako će se taj predlog odraziti na osiguravajuće kompanije i korisnike njihovih usluga.
Ona je navela primjer Makedonije, koja nema nikakvu vrstu poreza ni na jednu vrstu osiguranja.
Uvođenje jedinstvene poreske stope kod životnog osiguranja u Crnoj Gori ne bi ni imalo efekta jer je na niskom nivou razvoja i sa devet miliona, ili 14 odsto učestvuje u ukupnoj premiji osiguranja koja iznosi 66 miliona eura.
Ukupni efekti predloženih dopuna Zakona donijeli bi budžetu četiri do šest miliona eura godišnje.
„Kod autoodgovornosti imamo poresku stopu od šest odsto i kod kasko osiguranja tri odsto. Ukoliko bi se uvela jedinstvena poreska stopa od devet odsto u narednom periodu tarifa bi kod autoodgovornosti poskupila oko 2,8 odsto otprilike, a kasko osiguranje 5,8 odsto“, smatra direktorica Pantović.
U Srbiji se porez na premije osiguranja plaća po stopi od pet odsto i to samo na osiguranja motornih vozila i imovinska osiguranja. Slovenci pri osiguravanju vozila plaćaju porez od 6,5 odsto, a u BiH ovo davanje iznosi 10 odsto. U najjačoj evropskoj ekonomiji, Njemačkoj, porez na premiju osiguranja vozila iznosi 19 odsto.
„Naši su predlozi za izuzeće od oporezivanja reosiguranja, robe u prevozu, osiguranja od nezgode. Dobrovoljna osiguranja se, takođe, nigdje ne oporezuju u zemljama EU“, navela je Pantović.
Vujović napominje da će 2017. godine biti slobodno formiranje cijena, a gdje oni kao regulator neće biti u mogućnosti da ograničavaju cijene jer će ih osiguravajuća društva sama formirati.
Đurović: Ako se nametne harač svi će trpjeti
„Država treba da podstiče ulaganja u osiguranje jer to predstavlja korist kako za pojedinca tako i za privredu u cjelini.
Društva za osiguranje su institucionalni investitori koji ulažu sredstva u hartije od vrednosti i predstavljaju zamajac razvoja cjelokupne privrede”, ocijenila je za “Vijesti” direktorka Društva za zastupanje u osiguranju AM Capital Lepa Đurović. Ona smatra da država treba da se postara da svojim građanima približi ovu problematiku, istakne značaj osiguravajuće zaštite umjesto što se nastoji uvesti još jedan „namet“.
“Suština problema se prebacuje na to da li će društva za osiguranje oštetiti osiguranika. U slučaju uvođenja nameta, trrpjeće društva za osiguranje, zastupnici i posrednici, građani. Trpjeće svi koji su u lancu, kome je „harač“ nametnut”, smatra Đurović.
Nema više monopola, Lovćen i dalje dominantan
Na pitanje, kako komentariše sumnjičenja da i danas na tržištu osiguranja maltene postoji monopol, imajući u vidu i dalje dominantan položaj Lovćen osiguranja, Vujović je odgovorio: „Nekada smo imali dvije osiguravajuće kuće, a danas 11.
Uticaj Lovćena je još dominantan, ali se to mijenja iz godine u godinu“. Na pitanje, da li je bila državna greška što je prodat Lovćen, Vujović je kazao da tako nešto ne može tvrditi, upravo zbog činjenice da na tržištu danas imamo 11 društava. „Nema više monopola.
Tržište je otvoreno, zaživjela je konkurencija. Ajde da zamislilo sada kada bi se formiralo novo državno preduzeće kako bismo mogli natjerati bilo koga da osigurava kod državnog preduzeća, imajući u vidu i Zakon o javnim nabavkama“, kazao je Vujović.
Bonus video:
