Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, očekuje da će tender za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju, koji traje do kraja februara, biti uspješan, a eventualna izgradnja Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) značajno bi mogla povećati atraktivnost tih nalazišta.
Kavarić je na sjednici Odbora za ekonomiju finansije i budžet rekao da tenderska procedura po pitanju javnog poziva za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju ide dobro.
“Očekujem da će tender biti uspješan. Imali smo nedavno investicionu konferenciju u Budvi gdje su bili pozvani svi potencijalni ponuđači. Bilo je preko 20 kompanija, a bar 17 je sa stanovišta potencijala bilo neuporedivo veće od finansijskog potencijala države Crne Gore”, rekao je Kavarić i dodao da je konkurencija jako velika i da su se već u proces uključile sve najveće svjetske kompanije
Odbor je danas razmatrao Predlog izmjena i dopuna zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika i predložio Skupštini da ga usvoji.
Kavarić je objasnio da predložene izmjene ni sa jednog aspekta ne diraju nijedan od elemenata koncepta, već samo dodatno pojačavaju transparentnost procesa.
U predloženim izmjenama i dopunama se navodi da se pravo na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika može dati i privrednom društvu u kojem država ima većinski vlasnički udio.
“Tu nema ništa sporno. Jednostavno propušteno je da se prepozna fakat da veliki broj država ima ogromne naftne kompanije u svom posjedu”, rekao je Kavarić.
On je rekao i da se izmjenama predlaže da se pravo na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika može uskratiti iz razloga nacionalne bezbjednosti, što je, kako je dodao, direktna implementacija evropske direktive.
Kavarić je rekao da ne očekuje da će doći do aktiviranja te odredbe.
„Predlogom je stvoren i osnov da se naknade za proizvedenu naftu i gas i površinu obuhvaćenu ugovorom o koncesiji u potpunosti urede propisima Vlade, a ne ugovorom o koncesiji. To neće biti predmet ugovora niti predmet pregovaranja i takmičenja na tenderu“, saopštio je Kavarić.
“Očekujem da će tender biti uspješan. Imali smo nedavno investicionu konferenciju u Budvi gdje su bili pozvani svi potencijalni ponuđači. Bilo je preko 20 kompanija, a bar 17 je sa stanovišta potencijala bilo neuporedivo veće od finansijskog potencijala države Crne Gore”, rekao je Kavarić i dodao da je konkurencija jako velika i da su se već u proces uključile sve najveće svjetske kompanije
„Predloženim izmjenama se obavezuje i potpisivanje odobrenja za bušenje i klasifikaciju bušotina, testiranje proizvodnje i otpočinjanje postupka proizvodnje i povećava se stepen kontrole nad radom koncesionara“, naveo je Kavarić.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, podsjetio je da je sadašnji zakon u upotrebi od jula 2010. godine.
On je komentarišući odredbu da se ugovorom o koncesiji može dati jedan ili više blokova, odnosno dio ili djelovi bloka za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, ocijenio da bi tu moglo doći do zloupotreba.
Kavarić je objasnio da je podjela podmorja na blokove napravljena kako bi se mogao lakše precizirati prostor u geografskom smislu.
“To ni ponuđača ni državu ni sa jednog aspekta ne obavezuje. Neko može da uzme i više nego jedan blok na tenderu, dok više ponuđača može da bude u okviru jednog bloka. Blokove treba posmatrati kao način kako da razgraničimo područje gdje je moguće aplicirati”, dodao je Kavarić.
Damjanović je ocijenio dobrom normu u predloženim izmjenama po pitanju prenosa prava između koncesionara, gdje se traži mišljenje organa državne uprave nadležnog za poslove finansija u vezi uticaja tog prenosa u odnosu na poresku sposobnost drugog subjekta.
Kavarić je podsjetio da je tenderskom dokumentacijom i zakonom definisano da na tender neće moći da se prijave preduzeća sa of šor destinacija niti bilo koja kompanija koje nije dostupna poreskim organima Crne Gore.
“Ukoliko imamo situaciju da najveće svjetske kompanije u svemu ovome apliciraju, neće biti dovoljno da registruju lokalno preduzeće, nego će morati da budu solidarni jemci za poslovanje toga društva. Majke kompanije moraju da odgovaraju za ono što rade njihove kćerke u Crnoj Gori”, poručio je Kavarić.
On je objansio da sa tog aspekta neće biti omogućen prenos, osim onima koji dokažu da su kredibilni u onolikoj mjeri koliko je bio kredibilan onaj ko je dobio tender.
Damjanovića je zanimalo i kako će se aktuelna priča o gasovodima, konkretno priča oko Jadransko-jonskog gasovoda, odraziti na tender.
Kavarić je rekao da se očekuje ulazak u projekat realizacije Trans-jadranskog gasovoda (TAP), odnosno IAP-a kao njegovog logičnog produžetka.
“TAP je gasovod koji treba da transportuje gas iz Kaspijskog mora do Albanije, a IAP je gasovod koji treba da prođe dijelom teritorije kroz Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Hrvatsku. Tu vidimo šansu da Crna Gora dobije pristup gasu”, rekao je Kavarić.
On je ocijenio da će eventualna izgradnja gasovoda IAP značajno povećati atraktivnost nalazišta ukoliko ih ima u crnogorskom podmorju.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić smatra da se najnovijim izmjenama i dopunama mnoge stvari nijesu popravile, posebno u dijelu terminologije.
“Ugljovodonik nije ni stub ni zub da se vadi, nego se on crpi ili eksploatiše, ali se sasvim sigurno ne vadi, barem to nije uobičajena terminologija”, kazao je Bulajić.
On je pitao Kavarića i zašto je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu kroz koji Južni tok neće proći.
Kavarić je odgovorio da on to nikada nije rekao, jer je interes Crne Gore da dođe svaki gasovod.
“Ono što se ukazuje u realnosti kao fakat jeste da više interesa postoji sa stanovišta IAP-a i TAP-a, zato jer Crna Gora nije finalna destinacija”, objasnio je Kavarić.
Bulajić je podsjetio da je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić nedavno u Dubrovniku rekao da Crna Gora nastoji uvijek da pogodi aktuelnu energetsku politiku EU.
“Znamo kakva je ta politika. To znači potisnuti Južni tok i Gasprom sa ovog prostora po svaku cijenu”, zaključio je Bulajić.
Bonus video:
