Institut računovođa i revizora (IRR) preporučio je stačajnoj upravi Kombinata aluminijuma (KAP) da se opredijeli za model prodaje cjelokupne imovine kompanije, koja bi budućem kupcu omogućila nastavak djelatnosti uz određena ulaganja i bez preuzimanja obaveza iz ranijeg perioda.
Direktor IRR, Rade Šćekić, kazao je da je model prodaje cjelokupne imovine po procijenjenoj vrijednosti od 53,47 miliona eura bio najbolji, jer bi kupac preuzeo imovinu bez obaveza iz ranijeg perioda i nastavio poslovanje.
"Modelom prodaje cjelokupne imovine KAP-a ne bi bio obuhvaćen basen crvenog mulja, jer smo analizom utvrdili da je on nepotreban budućem kupcu i da se radi o imovini bez vrijednosti", objasnio je Šćekić na konferenciji za novinare.
On je naveo da bi model prodaje KAP-a kao pravnog lica podrazumijevao brisanje odredbe o stečaju i nastavak poslovanja.
"Takva prodaja bi nosila sa sobom i obavezu sanacije ekološkog problema, odnosno kupac bi u naslijeđe dobio basen crvenog mulja", kazao je Šćekić.
On je dodao da je nezahvalno procjenjivati vrijednost ekološke sanacije basena i dodao da je prema procjenama iz 2010. godine ona iznosila oko 25 miliona eura, od čega se 18 miliona odnosilo na sanaciju basena, a sedam miliona za zemljište.
Model prodaje imovine KAP-a u djelovima bi, kako je objasnio Šćekić, podrazumijevala parcijalnu kupovinu, u kojoj pojedini dijelovi ne bi imali vrijednost.
"Analizirana je i prodaja u vidu likvidacione vrijednosti, odnosno najnižeg iznosa koji bi se dobio takozvanom prodajom starog gvožđa. Takva vrijednost se kreće od 20 miliona do 30 miliona eura", saopštio je Šćekić.
On je naveo i da je IRR procijenio vrijednost imovina KAP-a, u koji je početkom jula uveden stečaj, na 52,47 miliona eura.
Stečajni upravnik KAP-a, Veselin Perišić, rekao je da se analize IRR i stečajne uprave podudaraju i da bi u postojećim okolnostima najcjelishodnije i najmudrije bilo pristupiti prodaji cjelokupne imovine KAP-a.
On je dodao i da je neophodno da se upozna sa Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je u srijedu usvojila Skupština, kako bi utvrdio da li u njemu postoje eventualne ograničavajuće okolnosti kada je riječ o načinu prodaje KAP-a.
"Vidjećemo da li novi zakon limitira odluku stečajne uprave", kazao je Perišić.
On je naveo i da od teksta zakona, kojim je predviđeno da parlament ima konačnu riječ u prodaji KAP-a, zavisi raspisivanje oglasa.
"Ohrabruje činjenica da postoji interes za kupovinu KAP-a, ali treba sačekati oglas i konkretne ponude", poručio je Perišić.
On je kazao da između stečajnog i postupka privatizacije postoji velika razlika, jer su u stečaju interesi povjerilaca, odnosno naplata njihovih potraživanja kroz prodaju imovine stečajnog dužnika, u središtu pažnje.
"Na osnovu analize mislim da je prodaja cjelokupne imovine KAP-a najrealnija varijanta, jer strani partneri ne rado preferiraju kupovinu stečajnog dužnika kao preduzeća", rekao je Perišić.
On je naveo da se u slučaju prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, momentom kupovine obustavlja stečajni postupak, koji bi bio nastavljen prema stečajnoj masi. Tu stečajnu masu, kako je objasnio, čini novac dobijen od kupoprodaje.
"KAP-a bi izašao iz stečaja kada bi se prodao kao pravno lice, a stečajni postupak bi se nastavio prema stečajnoj masi", precizirao je Perišić.
On je dodao da bi u slučaju prodaje cjelokupne imovine KAP-a, stečajni postupak bio nastavljen prema kompaniji kao stečajnom dužniku. Kupac bi, kako je kazao, preuzeo imovinu uplatom kupoprodajnog iznosa i mogao bi, ukoliko bi želio da nastavi djelatnost, sa jednim EUR da osnuje firmu i kupljenu imovinu unese u nju kao nenovčani ulog.
"Dakle nema nikakvih problema oko nastavka djelatnosti, ukoliko se nađe adekvatan kupac. Danom kupoprodaje, kupac ne nasljeđuje obaveze stečajnog dužnika, ni prema povjeriocima, ni prema državi", objasnio je Perišić.
U KAP je početkom jula uveden stečaj zbog duga od 386 miliona eura. Uvođenje stečaja predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Deutsche banci.
Bonus video:
