Ministarstvo poljoprivrede na čijem je čelu Petar Ivanović rezultate tendera za zakup zemljišta na tri lokacije je objavilo tačno dva mjeseca nakon što je javni poziv za učešće završen.
U ponudi su bile lokacije na Šaskom, Kapinom i Grahovom polju, a Ivanović je više puta saopštavao da je pristiglo 16 ponuda, odbijajući da saopšti imena.
Ipak, u Informaciji o realizaciji javnog poziva za ustupanje poljoprivrednog zemljišta koju je Vlada usvojila, navodi se svega 10 ponuda od kojih su tri nepotpune.
Komisija koja je radila na Izvještaju koji je Vlada usvojila je konstatovala da je godišnja zakupnina za korišćenje poljoprivrednih površina u rasponu od 150 do 200 eura po hektaru realna.
U obrazloženju su naveli da zemljišta do sada nijesu obrađivana zbog čega će biti povećani troškovi oko pripreme za sadnju, a i prihodi koji se ostvaruju od poljoprivrednih kultura po jednom hektaru kreću se između 450 i 600 eura.
Kao primjer je navedena prosječna vrijednost pšenice na berzi u Novom Sadu od 150 eura po toni, dok je prosječan prinos oko 3,5 tone po hektaru.
„To znači da se ponuđena zakupnina kreće oko 30 odsto očekivanih prihoda. U uslovima kada svi rizici nepovoljne proizvodnje padaju na teret zakupoprimca, Komisija je cijenila da je ponuđena zakupnina opravdana, zbog čega je i predložila da se sa ponuđačima zaključe ugovori“, navodi se u Izvještaju.
Ministarstvo nije uspjelo da zainteresuje poljoprivredne proizvođače za 75 odsto zemljišta koje su nudili u zakup na Kapinom polju i za oko 25 odsto na Grahovom polju.
Za 85 hektara, koliko je tenderom nuđeno u jednogodišnji zakup na Kapinom polju, stigla je samo jedna ponuda za 20 hektara i to je ponudio poljoprivrednik Branko Jokić, po cijeni od 150 eura po hektaru, što je i najmanja cijena koja je bila dozvoljena. Sa njim će biti potpisan ugovor za tu parcelu.
Za Grahovo polje bilo je više zainteresovanih ali ipak nije bilo dovoljno ponuda za cijelu površinu od 107 hektara koliko se nudilo državnog zemljišta. Tenderom je ponuđena mogućnost da se zakup produži za još godinu.
Za najveću površinu na Grahovom polju zainteresovan je poljoprivrednik Vasilije Jakšić koji bi da obrađuje 50 hektara za koje je spreman da plati 180 eura po hektaru. Najmanje zemljišta bi da obrađuje firma Herbal Montenegro, koja se bavi gajenjem začinskog i aromatičnog bilja, i to pet hektara po cijeni od 151 euro po hektaru.
Za 20 hektara ponudu je dalo hercegnovsko preduzeće Daž koje bi po cijeni od 150 eura po hektaru uzelo u zakup 20 hektara. Daž je u vlasništvu kontroverznog biznismena Tomislava Kovača, čija je firma i Aleksandrija koja se, kao i Daž, bavi proizvodnjom hljeba i svježeg peciva i kolača.
Investicija bi mogla biti isplativa samo preko plasteničke proizvodnje: Šasko jezero i polje
On je za isto zemljište bio zainteresovan i 2006. godine ali je taj anražman propao dvije godine kasnije jer nijesu ispunjene ugovorene obaveze.
Vlada je Kovaču tada izdala 51 hektar državnog zemljišta i dogovoren je zakup 11 hektara privatnog, ekološki najčistijeg zemljišta u Crnoj Gori, po cijeni nižoj od tržišne. On je najavljivao proizvodnju zdrave hrana po svjetskim standardima.
Iz Vlade su, kada je potpisan ugovor u aprilu 2006. godine, obećavali razvoj poljoprivrede, ulaganje od dva miliona eura i nova radna mjesta. Koncesioni ugovor je, uz eksploataciju 62 hektara zemljišta, obuhvatao i korišćenje jezera za navodnjavanje na Grahovu.
Za Grahovo polje se interesovao i Agromil – Miličić, firma iz Nikšića koja se, kako je navedeno u Centralnom registru privrednih subjekata, bavi gajenjem povrća, bostana, korjenastih i krtolastih biljaka, a u vlasništvu je Danijele Miličić.
Nudili su 161 euro po hektaru ali nijesu naveli površinu. Ipak, Komisija je predložila da se 100 hektara raspodjeli među četiri ponuđača, po cijenama koje su ponudili.
Vlada ovlastila Ministarstvo poljoprivrede da potpiše ugovore o zakupu. Posebnim Zaključkom zaduženo je Ministarstvo finansija, odnosno Uprava za nekretnine, da u postupku ustupanja obilježi površine. Taj posao je završen za Kapino i Grahovo, ali ne i za Šasko polje.
Ponude za učešće su mogli da dostave registrovani poljoprivredni proizvođači koji dokažu da imaju novac za projekat, a trebalo je i da dostave plan sadnje ili sjetve.
Od ponuđača se očekivalo i da se obavežu da će zasaditi najmanje 80 odsto od zakupljenog zemljišta koje nakon isteka zakupa treba da vrati državi sređeno.
Mnogo je 1.500 eura za hektar Šaskog polja
Za ulcinjsko Šasko polje firma Paka Europe, vlasnika Pajazita Ahmetovića, ponudila je čak po 1.500 eura za cjelokupnu površinu od 81,2 hektara.
Za to zemljište se javio i Vesnik Đonaja koji je ponudio 150 eura po hektaru ali nije naveo koliko zemlje bi zakupio.
Predloženo je da se sa Ahmetovićem zaključi ugovor, uz obavezu da uplati godišnju zakupninu u roku od 30 dana.
Ako on ne plati iznos od 12.300 eura, predloženo je da se ugovor potpiše sa drugorangiranim ponuđačem.
„Veoma visoka ponuda za Šasko polje može se objasniti samo organizovanjem intezivnije povrtlarske proizvodnje u zatvorenom prostoru, kao što je plastenička ili staklenička proizvodnja, najmanje na period od dvije do pet godina, što je izvan ponuđenog vremenskog okvira“, navodi se u Izvještaju uz napomenu da je zato Komisija procijenila da u ovom slučaju treba insistirati da se novac uplati u kratkom roku.
Galerija
Bonus video:
