Polaganjem vijenca na rešetke ulaznih vrata Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) radnici su, kako su kazali, obilježili smrt kompanije koja je izgradila skoro cijeli grad. Polaganju vijenca, prethodila je protestna šetnja radnika kroz grad, sa pištaljkama.
O stečaju do iduće sedmice
U Privrednom sudu juče je okončana rasprava o zahtjevu Atlas banke o uvođenju stečaju u Zavodu za izgradnju Bara, građevinskoj kompaniji barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića.
Sudija Veselin Vujošević najavio je da će odluku donijeti najkasnije u roku od tri do pet dana.
Atlas banka je 12. juna ove godine podnijela sudu predlog za pokretanje stečajanog postupka u ZIB-u, a njeno potraživanje, sa kamatama, naraslo je na 800 hiljada eura.
Ovlašćena predstavnica Atlas banke Mlica Peković tražila je i da se sudski zabrani ZIB-u da raspolaže pokretnom imovinom.
Advokatica ZIB-a Zorica Đukanović se usprotivila uvođenju stečaja i navela da je banka kao povjerilac prilikom odobravanja kredita ZIB-u (24.12.2010.) u iznosu od 900.000 eura zaključila i ugovor o hipoteci, ali da nekretnine koje su bile predmet obezbjeđenja kredita nikada nije pokušala da proda i samim tim potraživanje naplati.
Vrijednost hipotekovanih nekretnina, kako je istakla Đukanović, skoro tri puta je veća od navedenog potraživanja povjerioca.
Peković je odgovorila da su podnosili mjenice na naplatu i pokušali da se naplate prinudnim izvršenjem. Ona je objasnila da nijesu mogli naplatiti svoje potraživanje prodajom hipoteke jer je kredit bio odobren na rok od 36 mjeseci, te da je prodaja nepokretnosti moguća tek krajem 2013. godine.
Advokatica ZIB-a je prigovorila da je krajni rok dospijeća bio 24. jun ove godine, a ne 24. decembar 2013. godine.
Sudija Veselin Vujošević je nakon izvođenja dokaza zaključio ovu raspravu i najavio odluku u zakonskom roku.
On je naveo da su prema podacima Centralne banke poslovni računi ZIB-a u blokadi zbog neizmirenih obaveza u iznosu od oko 1,66 miliona eura.
Zaposleni u ZIB-u, kojima kompanija duguje devet plata, štrajkuju od juna. U firmi je zaposleno 160 radnika, koji bi uvođenjem stečaja izgubili radni odnos.
„Ukoliko sud donese rješenje o pokretanju stečajnog postupka, predlažemo da to bude stečaj kroz reorganizaciju jer za to postoje ekonomski uslovi“, kazala je na raspravi advokatica ZIB-a.
Postupak stečaja kroz reorganizaciju je moguć kada dužnik, kao predlagač, može obezbijediti kreditnu podršku za realizaciju njegovog plana oporavka firme.
Za razliku od klasičnog stečaja, plan reorganizacije se oroči na određeni rok najviše do pet godina nakon čijeg ispunjenja kompanija može izaći iz stečaja. Alternativa tome je klasični stečaj koji vodi likvidaciji kompanije.
M. M.
Bonus video:
