Iako je Državna revizorska institucija (DRI) u prošlogodišnjem izvještaju o reviziji završnog računa budžeta upozorila na zabrinjavajući trend rasta sudskih potraživanja, Vlada problem ne rješava, niti su poznati oni koji su kažnjeni i odgovaraju zbog grešaka kojima su doprinijeli da se bespotrebno troši novac poreskih obveznika.
Samo ove godine iz državne kase će biti isplaćeno ukupno 33 miliona eura za sudska izvršenja.
Prema podacima Ministarstva finansija dostavljenim „Vijestima“, ti troškovi su u 2011. iznosili 13,2 miliona eura, prošle godine 13,19 miliona, dok je u ovoj godini do sredine septembra plaćeno 17,1 milion eura.
Troškovi države po osnovu sudskih potraživanja nastali su, između ostalog, zbog neosnovanog lišavanja slobode, dugotrajnih procesa i plaćanja sudskih troškova u izgubljenim sporovima. Tu su i presude za koje su izvršene prinudne naplate za obaveze po osnovu rada (prekovremeni rad, odvojeni život, neiskorišćeni godišnji odmori)...
Prema podacima Advokatske komore, iz budžeta države Crne Gore isplaćuje se visok novčani iznos osobama koje su neosnovano lišene slobode, što je potvrđeno pravosnažnim presudama. Očigledno je da nadležni državni organi moraju voditi računa da pritvori ne traju neosnovano dugo, a da u slučajevima osnovanog potraživanja država izmiri svoje obaveze da ne bi dolazila u situaciju da uz osnovni dug isplaćuje i visoke sudske troškove.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su na prvom mjestu kada je riječ o isplati novca po osnovu sudskih potraživanja u protekle tri godine sa troškom od 13,5 miliona eura
Prema zvaničnim podacima, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su na prvom mjestu kada je riječ o isplati novca po osnovu sudskih potraživanja u protekle tri godine sa troškom od 13,5 miliona eura. Posmatrano po godinama, troškovi ta dva državna organa konstantno su rasli od 2011. godine. Na drugom mjestu je sudstvo sa troškom od 9,7 miliona što je na nivou kamate koju će država platiti za planirani kredit od 100 miliona eura koji namjerava da uzme kod Morgan Stenli banke da bi pokrila manjak u državnoj kasi.
Slijede ih Ministarstvo pravde i ZIKS sa ukupnim troškom od 7,41 milion.
Podaci pokazuju da je i Ministarstvo finansija u posljednje tri godine uvećalo troškove za sudska potraživanja i to sa 634 hiljade u 2011. godini, na 1,4 miliona prošle godine, a za devet mjeseci ove godine 1,3 miliona.
Na spisku državnih organa koji prave takve troškove su i ministarstva ekonomije, saobraćaja, poljoprivrede, turizma i održivog razvoja, zdravlja, rada, kulture, za informaciono društvo, Uprava za nekretnine, Poreska uprava, Uprava carina... Troškovi tih budžetskih jedinica kreću se u okvirima od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada eura.
Statistika pokazuje da je (ne)rad 31 državnog organa napravio milionske troškove državi u 2011. godini, prošle godine ih je bilo 35, dok su do sredine ove godine evidentirana 34 državna organa. Za sada niko od starješina tih potrošačkih jedinica nije snosio bilo kakvu vrstu odgovornosti zbog troška koji su nanijeli poreskim obveznicima.
„Smatramo da bi potrošačke jedinice trebalo da u praksu uvedu procjenu uspješnosti sudskih sporova što bi dalo doprinos realnijem planiranju rashoda po osnovu sudskih sporova“
„Imajući u vidu tu proceduru ministarstvo ne raspolaže strukturom troškova po sadržini presuda. Uz to, nijesmo obavezni da raspolažemo dokumentacijom vezanom za sudske postupke“, zvanično su odgovorili u tom Vladinom resoru.
Preporuka DRI zbog uvećanog iznosa isplata na osnovu sudskih odluka je da Ministarstvo finansija sistemski uredi da se one isplaćuju iz tekućeg budžeta potrošačke jedinice koja je prouzrokovala te troškove. Preporučeno je i da se razmotri mogućnost donošenja propisa kojim bi se uredila finansijska odgovornost nosilaca javnopravnih ovlašćenja i prekršajna odgovornost za budžetske korisnike i izvršioce. U Ministarstvu finansija tvrde da su u potpunosti poštovali preporuku DRI, jer su budžetom za ovu i prošlu godinu propisali da se ukupne isplate po osnovu sudskih odluka realizuju na teret budžeta potrošačke jedinice koja je uzrokovala te troškove do nivoa raspoloživih sredstava.
Na pitanje šta planiraju da urade kako potraživanja i dalje ne bi rasla, u Vladinom resoru objašnjavaju da "problem nastoje da minimiziraju u saradnji sa ostalim ministarstvima kroz vođenje preciznije evidencije, praćenje toka sudskih postupaka, te uvažavanja tih informacija prilikom planiranja budžeta”.
„Smatramo da bi potrošačke jedinice trebalo da u praksu uvedu procjenu uspješnosti sudskih sporova što bi dalo doprinos realnijem planiranju rashoda po osnovu sudskih sporova“, istakli su u Ministarstvu, na čijem čelu je Radoje Žugić.
Kako su objasnili, potrebno je da starješine potrošačkih jedinica budu posebno obazrivi i odgovorni kada je riječ o striktnom poštovanju radno-pravne regulative, a i funkcionisanje Agencije za mirno rješavanje radnih sporova doprinosi izbjegavanju složenih i skupih sudskih postupaka.
„Uz to, konstantno radimo na unapređenju finansijskog upravljanja i internih kontrolnih mehanizama. Kao rezultat tih aktivnosti u prethodnom periodu je značajno ojačana unutrašnja revizija, jer institucije koje čine preko 90 odsto budžeta su nastavile ili započele aktivnosti na unapređenju finansijskog menadžmenta“, saopštili su iz Ministarstvu finansija.
Oštrije kazne za neodgovornost
Na pitanje da li neko treba da odgovara zbog troškova koji se nameću državi, iz Ministarstva nijesu precizno odgovorili.
Saopšteno je da rješenju problema sudskih sporova treba da doprinese predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji definiše mjere odgovornosti i kaznene odredbe, a u cilju unapređenja finansijske odgovornosti.
Svako hapšenje za koje se utvrdi da je bilo neosnovano, košta državu, odnosno, poreske obveznike
„Predlogom se posebno uređuje pitanje inspekcijskog nadzora, pa se u cilju pojačane kontrole budžetske potrošnje u toku fiskalne godine definiše institut budžetskog inspektora, obuhvatnost djelovanja, kao i ovlašćenja koja su suštinski utvrđena zakonom o inspekcijskom nadzoru“, istakli su u Ministarstvu finansija.
Oni dodaju da predlog zakona donosi set odredbi i mjera kojima se definiše odgovornost ovlašćenih lica u državnim organima u slučaju neodgovornog ponašanja i prouzrokovanja finansijske štete.
Predlogom zakona, koji je upućen Skupštini, propisuju se novčane sankcije za nepoštovanje pojedinih odredbi koje se kreću u rasponu od 200 za blaže, do 4.000 za teže povrede zakona.
Kad budu odgovarali za višemilionske promašaje, neće otaljavati
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije i poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović kazao je da neko mora da snosi političku, prekršajnu i krivičnu odgovornost zbog višemilionskih troškova koji su nametnuti budžetu.
„Ove godine je ta suma 17 miliona eura i na nivou je nedavnog zaduženja kod jedne od banaka za potrebe budžeta. Jedini mogući način da se to pitanje uredi je da se što prije donese zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je Vlada dostavila sa zakašnjenjem od godinu, nakon što je radna grupa završila svoj dio posla. Jedna godina je izgubljena, a kada bi se uvela fiskalna odgovornost svako bi snosio posljedice za rad koji prouzrokuje višemilionske troškove budžetu“, rekao je Damjanović.
Kako je dodao, problem treba rješavati i na sistemski način tako što bi se stvorila efikasnija administracija koja bi bila na usluzi građanima.
„Ako se vidi struktura obaveza države, radi se najviše o obavezama po osnovu neustavnog lišavanja slobode, dugortrajnih sudskih procesa, odnosa administracije prema građanima... Dok administracija i javna uprava ne budu na usluzi građanima, što sada nije slučaj, dešavaće se ovakve stvari“ istakao je Damjanović.
On je kazao da će biti interesantno kako će predstavnici Ministarstva finansija na sjednici Odbora za ekonomiju obrazložiti kako su poštovane preporuke DRI.
„U Izvještaju ministarstva koji smo dobili o primjeni preporuka DRI imamo samo jednu rečenicu da je preporuka za sudska potraživanja ispoštovana u prvom kvartalu ove godine. Uz to, predlog završnog računa budžeta za prošlu godinu daće odgovor da li su prošle godine kažnjene potrošačke jedinice koje su pravile troškove. Taj akt još nije stigao u Skupštinu, iako je istekao zakonski rok u kome bi morao biti dostavljen“, rekao je Damjanović.
Bonus video:
